Na samom koncu ožujka, u atmosferi ovogodišnjeg Porina, okupile su se kantautorice Dunja Knebl, Jelena Galić i Nina Romić te formirale skupinu Dunije koja je prije samo tjedan dana objavila svoj prvijenac svjetske glazbe pod nazivom “Bilo je sada”. Tragične sudbine žena, opjevane u 14 tradicijskih pjesama, simbolično su povezane imenom albuma koji aktualizira teme diskriminacije ili pak neimanje prava glasa, a pjesme koje su se našle na albumu dio su zbirke Dunje Knebl, jedne od predvodnica hrvatske etno scene, koja već godinama skuplja zaboravljene pjesme te ih raspoređuje tematski.
– “Bilo je sada” album je za žene i muškarce svih profila koji jesu ili nisu doživjeli neki oblik lošeg životnog iskustva. Još prije šezdeset ili sedamdeset godina žena je bila neravnopravna u društvu, a da ne govorimo o situacijama od prije dvjesto godina, otkad i potječu neke naše pjesme, u kojima su žene zbog malih stvari ubijane ili žive spaljivane. Osvještavanje je vrlo bitan segment ovoga albuma, koji je danas aktualan za sve one koji su bili spriječeni da govore, ali i za one koji nemaju to iskustvo kako bi slušanjem pjesama dobili djelić iskustva te proširili sliku onoga što je bilo, točnije onoga što danas može biti drukčije – objasnila je Nina Romić, dok je Jelena Galić dodala:
– Brojni su se ljudi putem našeg albuma prisjetili zaboravljenih uspomena njima bliskih žena koje jesu ili nisu imale pravo glasa, pa zatim medija putem kojega bi izrazile svoje nezadovoljstvo i patnju, a naposljetku i hrabrost za taj pothvat. Moja je majka, primjerice, kao starija sestra u obitelji bila spriječena u odlasku na fakultet jer je prednost imalo muško dijete u obitelji, odnosno njezin mlađi brat. Iako sam tu priču samo jednom prilikom čula uz kavu, ostala mi je duboko usađena u pamćenje kao tuga i osjećaj nemoći u kojem je, zbog društvenih normi, logično da će muško dijete imati prioritet u bilo čemu – bio to odlazak iz male sredine na studij u veliki grad ili pak pravo glasa. Stihovi koje ovim albumom oživljavamo puni su svjedočanstava žena koje su se, na jedan ili na drugi način, pokušale suočiti sa svojom sudbinom, odnosno barem je opjevati kroz stihove, pa na taj način izbaciti dio neslaganja s nametnutom sudbinom.
Pojava ovog trija upotpunjena je odjevnim kombinacijama 78-godišnje Dunje Knebl, koja sama kaže kako sve materijale – uključujući i pjesme i stare krpice – reciklira.
– Dok glazbeni dio našeg stvaralaštva čini 14 pjesama, od kojih čak 12 nikada nije zapisano na nekom nosaču zvuka, a u kojima su autorice iznosile tugu i bol te se suočavale sa svojim tragičnim sudbinama, vizualni imidž također je sastavni dio našeg performansa. Od starih materijala – dodavanjem ili oduzimanjem nekog dijela ambalaže – stvaram nešto novo i moderno, pa odbačene stvari poput krpica, štrikanih, heklanih ili vezenih djelića odjeće spajam u torbice ili jakne jer mi je važno da se stari dijelovi naše baštine ne zaborave – rekla je Dunja Knebl.
Treba spomenuti i modernizaciju zvuka koja upoznaje, ali i educira publiku o staroj i zaboravljenoj glazbi te za koju je zadužen producent Silvio Bočić, pa baš kao što su krpice dobile svoj moderni štih, stihovi i melodije albuma također su poprimile neku novu dimenziju.
– Tradicionalnim pjesmama udahnut je moderan pozadinski zvuk koji nekadašnjem minimalističkom pristupu glazbi daje ruho koje je slušljivo u modernim vremenima. Danas smo naviknuti na kratke formate, brze izmjene kadrova i zvučnih efekata koji nas privuku u nekoliko sekundi pa, primjerice, kada gledamo neku seriju, pomislimo kako ju je vrijeme pregazilo. Podosta je nezahvalna uloga nešto što je jako prizemno i što nosi duh starih vremena predstaviti publici koja to ne očekuje, pa je možda upravo na nama i našim kolegama koji se bave istim žanrom utrti put tradicionalnoj glazbi vrijednoj sjećanja, baš kao što je Nina otvorila put kantautorskoj sceni na ovim prostorima – smatra Jelena Galić.
Naime, Nina Romić glazbom se počela baviti još 2006., kada je internet, s društvenim mrežama poput Myspacea, bio tek u povojima, a na kantautorskoj je sceni postojalo samo nekoliko osamljenika. Godinu dana poslije pokrenute su kantautorske večeri u Multimedijalnom centru Kopriva, a 2012. i program u zagrebačkom klubu Močvara.
– Začarana Močvara projekt je kojim smo kantautorima htjeli osigurati prostor i dobre uvjete za nastup jer to je jedna vrsta intimnije glazbe koja ne tjera na ples, već je neki oblik uglazbljene poezije. Na koncertima u Močvari nastupili su gotovo svi izvođači današnje kantautorske scene – kako hrvatske tako i regionalne, pa čak i svjetske – čiji se položaj do danas značajno promijenio. Od početaka – kada scena nije ni postojala jer je ljudi nisu doživljavali, preko puta u kojemu se publika stvarala – došli smo do trenutka u kojemu su se na sceni etablirala mnoga imena, iako kantautorska glazba još uvijek nije mainstream.
– Potrebno je jako puno energije da kantautor izvede svoj projekt od početka do kraja jer obično iza albuma stoji jedna osoba, a ne mašinerija ljudi koja stoji iza hita na glazbenim ljestvicama te kojoj je cilj popularnost kao takva. Na sreću, imam se priliku družiti s ljudima kojima je glazba u srcu te koji imaju potrebu izraziti svoje osjećaje na drukčiji način iako je kantautorska scena još uvijek na margini cjelokupne glazbene pozornice – objasnila je Nina Romić.
Grupa Dunije trenutno je u pripremama za promociju albuma koja je na rasporedu u prvom dijelu sljedeće godine, a entuzijastično već planiraju i nove projekte, kako u grupi tako i u samostalnoj karijeri, rekla je Dunja Knebl.
– Sredinom ožujka u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog okupit ću više od 20 izvođača etno scene – počevši od Nine i Jelene pa sve do Mojmira Novakovića, Lidije Bajuk i Adama Semijalca – koji će upotpuniti priču ovog neobičnog koncerta čiji će režiser biti Mario Kovač. Također, s Rokom Margetom upravo dovršavam album o životinjama pod nazivom “Fauna” koji je, na neki način, borba za prava životinja – zaključila je “čuvarica svih ugroženih vrsta ove planete” Dunja Knebl.
Pomalo se to sve svodi na parazitiranje nečega što je bilo prije 200 godina. Dajte više počnite živjeti danas u 21 stolječu