Jučer je u velikoj dvorani Hrvatskog povijesnog muzeja održano predstavljanje nove knjige našeg uglednog povjesničara dr. sc. Nevena Budaka “Hrvatska povijest od 550. do 1100. godine”.
Riječ je o desetoj knjizi iz serije Hrvatska povijest od planiranih dvadeset. Kako smo čuli na predstavljanju od mlađih povjesničara dr. sc. Trpimira Vedriša i dr. sc. Gorana Bilogrivića, knjiga nudi nove interpretacije te se temelji i na rezultatima najnovijih, dijelom još i neobjavljenih, istraživanja.
– U knjizi se obrađuje ranosrednjovjekovno razdoblje koje se uvriježeno smatra zlatnim dobom hrvatske povijesti i državnosti, a svakako se radi o razdoblju u kojem svaki pomak u saznanjima izaziva neku emociju, kao što smo to vidjeli u nedavnoj raspravi oko Višeslavove krstionice – rekao je dr. Vedriš u uvodnom izlaganju te nastavio objašnjenjem zbog čega se u knjizi obuhvaća razdoblje već od 550. godine, a ne od znamenitog “stoljeća sedmog”.
– Nacionalna povijest ne počinje doseljenjem na ovo područje, isto tako hrvatska povijest nije samo povijest Hrvata. Raspravom o etnogenezi dovodi se u pitanje i vrijeme doseljenja, a tako i dosadašnji stereotipi. Stalna nova otkrića dovode nas do zaključka kako više ništa što smo prije prihvatili kao činjenicu zapravo nije sigurno – rekao je dr. Trpimir Vedriš. U nastavku je dr. Goran Bilogrivić dodao kako je autor u knjizi iskazao neslaganje s onim zaključcima koji na temelju teze kako su Hrvati gubili dijelove teritorija koje su u početku naseljavali pa su zbog toga povijesnim gubitnicima.
– Središnja je tema je ove knjige formiranje ranosrednjovjekovnog hrvatskog identiteta. No, mi smo ti koji smo pripisivali identitet ne znajući što je zapravo o sebi mislio onaj kojemu smo ga pripisali. Zato je važan uglednik pronađen u Vaćanima kod Skradina za kojeg se temeljem antropološke analize ljudskih ostataka smatra da je ovamo stigao s Cipra ili možda s Levanta kao i karolinškodobno nalazište Bojna kod Gline – rekao je dr. Bilogrivić. Naravno, kako već stoji u najavi knjige koja izlazi u izdanju Leykam Internationala, posebna se pozornost posvećuje razdoblju onoga što se često voli zvati mračnim stoljećima, dakle 7. i 8., stvaranju i širenju hrvatskog etničkog identiteta, formiranju političke vlasti Hrvata i njihovu pokrštavanju, društvenom razvitku, crkvenoj organizaciji i kulturi kao pokretaču društvenih odnosa.
Budak je u ovoj knjizi napustio uobičajene vremenske odrednice zasnovane na dinastičkoj povijesti, premjestio je težišta s političke povijesti na društvenu i kulturnu, drugačije poima i interpretira etničke identitete, uspostavlja ravnotežu između obuhvata cjelokupnog hrvatskog povijesnog prostora i isticanja regionalnih razlika, pri čemu je originalnost i u interdisciplinarnosti zasnovanoj na suvremenoj metodologiji autorskog pristupa.
– Već u ovih nekoliko mjeseci, koliko je proteklo od završetka pisanja knjige i njezina tiskanja, pojavila su se nova istraživanja i saznanja. No, olakotna je okolnost što se ovakve knjige ne pojavljuju toliko učestalo koliko bi trebale pa mislim da će moja nova knjiga trajati malo dulje. Zanimalo me dekonstruiranje zaključaka tradicionalne povijesti. Ako analizirate sva nova saznanja, neminovno ćete morati i ponuditi neke nove zaključke. O svakoj se rečenici iz moje knjige može raspravljati. No, i nemoguće je danas raditi onako kako su nas nekada učili, broj je mišljenja prevelik pa sam se i zbog toga vodio zaista najnovijim istraživanjima – rekao je dr. Budak.
Posebna su vrijednost knjige i karte koje su dobile drugačiju interpretaciju. Budak je pojedina poglavlja popratio komentiranim pregledima literature, pa tekst nije opterećen znanstvenim aparatom, nego je pisan tako da bude namijenjen i široj javnosti. U svojoj uobičajenoj maniri, dr. Budak završio je izlaganje riječima: – Doista ništa zasigurno ne znamo sigurno o tome što se u to vrijeme događalo. Možemo samo interpretirati poznato i dalje istraživati, no zacijelo će ostati na tome da pravu istinu nećemo doznati.
Budak kaže:"Zanimalo me dekonstruiranje zaključaka tradicionalne povijesti. Ako analizirate sva nova saznanja, neminovno ćete morati ponuditi neke nove zaključke. O svakoj rečenici iz moje knjige može se raspravljati. No, i nemoguće je danas raditi kako su nas nekad učili..............." KadKad isto kažu neki drugi povjesničari, to se naziva revizionizmom, neprihvatljivim - naravno.