Posljednji ispraćaj fotografa Nikole Nine Vranića, člana ULUPUH-a i dobitnika ULUPUH-ove nagrade za životno djelo, održao se u petak 26. listopada na zagrebačkom Krematoriju.
Nikola (Nino) Vranić rođen je 1933. godine u Bileći, BIH. Grafičku školu, fotoodjel, završava 1952. godine u Zagrebu. Njegova neprestana strukovna promišljanja i zrenja počinju krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina fotobilježenjem tada brojnih omladinskih radnih akcija, a potom i kraćim fotografskim radom u Prnjavoru, gdje mu tada živi majka. Nakon kraćeg razdoblja provedenog u Bosni Nino Vranić vraća se u Zagreb. U glasovitom zagrebačkom studiju "Zaza“ koji vodi njegov djed Josip Zagorac, s bratom Josipom, upotpunjava svoja fotografska i tehnološka umijeća. Od 1954. do 1989. zaposlen je kao fotograf Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, što mu daje priliku snimanja brojnih objekata spomenika kulture, koje on prezentira na visokoj umjetničkoj razini. U tom razdoblju nastaje impozantan broj fotografija i negativa naše kulturne baštine i šire, koje svojom umjetničkom kvalitetom nadilaze svoj dokumentarni karakter. „Posvećenost Nikole Nine Vranića kulturnoj baštini, u gotovo punih pet desetljeća rijetko plodnoga fotografskoga i umjetničkoga rada, od kojih su tri i pol desetljeća unutar službe zaštite spomenika kulture, rezultirala je, uz ostalo, impozantnim brojem dokumentarnih fotografija i negativa naše kulturne baštine, nacionalnih spomenika kulture i ostalih tema. Stvaralačka osobnost Nikole Vranića, predanost fotografiji, evidentiranju i istraživanju spomeničke baštine u širokom rasponu tema i interesa, danas nemjerljive dokumentarističke vrijednosti, ostaju trajnim kulturnim dobrom i nemjerljiva su vrijednost za brojne programe obnove i istraživanja spomeničke baštine. (…) Vranićeva predanost grafičkoj i fotografskoj struci, dokumentiranju kulturne baštine, očuvanju tragova nasljeđa, postavlja ga danas na časno mjesto sljednika dokumentarne i umjetničke fotografije autora Gjure Szaba, Đure Griesbacha, Toše Dabca, Marije Braut, Krešimira Tadića, Mladena Grčevića, Nenada Gattina“, navodi mr.sc. Branka Šulc, ravnateljica Uprave za kulturni razvitak Ministarstva kulture RH.
Po odlasku iz zavoda Nikola Vranić djeluje kao samostalni umjetnik. Sudjeluje na nizu domaćih i međunarodnih izložaba fotografije s kojih je ponio brojne nagrade, oprema mnogobrojne kataloge i monografije poput monografija Branka Ružića, Ede Kovačevića, Nikole Reisera, Šime Vulasa, Slavka Šohaja, Sjaj zadarskih riznica, Orgulje u Hrvatskoj i dr. Objavio je 1986. godine fotomonografiju Krajolici.
Za umjetnički rad odlikovan je Redom Danice hrvatske. Za kreativni umjetnički fotografski rad Fotosavez Jugoslavije dodjeljuje mu 1972. godine, mimo redovite procedure, zvanje majstora fotografije. Ubrzo mu FIAP – međunarodna federacija za fotografsku umjetnost – dodjeljuje počasno zvanje EFIAP.
Član je ULUPUH-a od 1963. godine.
Rad i djelo umjetničkog fotografa Nikole Nine Vranića izvanredan su doprinos očuvanju hrvatske kulturne baštine kao i povijesti hrvatske fotografije te mu je stoga ULUPUH 2009. godine dodijelio nagradu za životno djelo.
