Kada je animirani film "Surogat" Dušana Vukotića 1962. godine osvojio Oscara za najbolji animirani film i postao prvi neamerički film koji je osvojio tu nagradu, Zagrebačka škola crtanog filma, iz koje je Vukotić i došao, proživljavala je svoje zlatne dane.
Svjesna umjetničke kvalitete i kreacije koja leži u Zagrebu, ASIFA – Međunarodno udruženje animiranog filma – nastala 1960. s Međunarodnim festivalom animiranog filma u Annecyju, u Zagrebu 1972. otvara drugi festival animiranog filma u svijetu. Nakon više od 50 godina postojanja, ovogodišnje izdanje Svjetskog festivala animiranog filma Animafest koje počinje 5. lipnja, u konkurenciji broji više od 300 animiranih filmova s 1800 prijava iz više od 90 zemalja, najrazličitijih žanrova i stilova – uključujući i pojavu prvih filmova animiranih uz pomoć umjetne inteligencije.
Između 1800 pristiglih prijava, bilo je i 49 hrvatskih animiranih naslova, od kojih su Daniel Šuljić, Margit Antauer i Marina Kožul probrali 19 filmova za natjecanje hrvatskog filma. A osam hrvatskih naslova dodatno je odabrano za konkurenciju u drugim međunarodnim natjecateljskim kategorijama.
U velikom natjecanju kratkometražnog filma izabrana su 42 filma iz 34 zemlje, i to od 900 prijavljenih filmova. Pobjednicima svih natjecateljskih kategorija osigurana je prisutnost na dodjeli nagrada Annie i europskih nagrada za animaciju Emile, a pobjednik kategorije kratkometražnog filma automatski ulazi u izbor za iduće oskarovske nominacije. U toj konkurenciji Hrvatsku zastupaju "Obiteljski portret" Lee Vidaković, "Vrijeme koje dolazi" Natka Stipaničeva, "Eeva" Lucije Mrzljak i Mortena Tšinakova i "Y" Matee Kovač.
Vidaković konkurira s "Obiteljskim portretom", poetičnom, mračnom i pomalo duhovitom društvenom opservacijom invazije i destrukcije obiteljskog doma. Stipaničevo "Vrijeme koje dolazi" jedan je od dva filma na festivalu (uz "PLSTC", uznemirujući prikaz stvarnosti plastičnog onečišćenja u našim oceanima, u režiji francuskog redatelja Laena Sanchesa) koji se koriste umjetnom inteligencijom za pomoć u animaciji, što je kontroverzna tematika unutar svijeta animacije. "Eeva" Mrzljak i Tšinakove, koja je već imala premijeru na Berlinskom filmskom festivalu, tjedan dana poslije Zagreba bit će prikazana i u glavnom programu Annecyja. Hrvatske filmove u natjecanju kratkometražnih filmova zaključuje Kovač pričom o ženskom tijelu, erosu i lezbijskom odnosu filmom "Y", koji je ujedno prikazan i na 32. Danima hrvatskog filma.
Hrvatski će autori imati kvalitetnu i afirmiranu konkurenciju, mogu se pohvaliti iz organizacije. Na festival se, između ostalog, vraćaju Wendy Tilby te Amanda Forbis s "Letećim mornarom", za Oscara nominiranim filmom. Još jedan film s oskarovskom nominacijom na festivalu je "Prodavači leda" portugalskog redatelja João Gonzaleza. A još neka od velikih imena animacije, čija ćemo ostvarenja vidjeti na ovogodišnjem festivalu, su Elizabeth Hobbs, Joseph Pierce i Stephen Vuillemin.
Kratkometražni program srce je Animafesta – sve do 2005. godine na festivalu nije bilo dugometražnih filmova. Zatim, parne su godine bile rezervirane za kratkometražni, a neparne za dugometražni film. No, s 25. izdanjem Animafesta 2015. godine ova proslava animiranog filma proširena je na sve kategorije.
Dugometražna konkurencija tako ove godine broji šest naslova koji se natječu za Grand Prix. Jedan od njih je adaptacija šest priča glasovitog književnika Harukija Murakamija "Slijepa vrba, usnula žena" autora Pierrea Földesa, francusko-američkog redatelja, skladatelja i slikara mađarskih korijena koji se široj javnosti proslavio glazbom za serijal videoigrica "Hitman". Redateljica Signe Baumane natječe se filmom "Moja romansa s brakom", gdje se na djelomično autobiografski način satirom i crnim humorom govori o jednostavnoj, ali i ne toliko jednostavnoj potrazi za ljubavlju i srećom. Mađarski redatelji Tibor Bánóczki i Sarolta Szabó na festivalu predstavljaju svoj postapokaliptični SF film "Plastično nebo" smješten u Budimpeštu 2123, gdje ljudi nakon svoje 50. godine postaju drveće – interesantan film rađen uz pomoć geologa, meteorologa te botaničara.
Četvrti film Velikog natjecanja dugometražnog filma rad je jednog od najznačajnijih suvremenih španjolskih autora Alberta Vázqueza, kojemu su simbolični antiratni "Ratovi jednoroga" već šesti film na Animafestu. Peti film konkurencije jest "Nema promjena u našem životu" kineskog redatelja Jingweija Xua, dok šesti, psihološki horor "Amritina gozba" Sakua Sakamota na festivalu ima svjetsku premijeru.
Već četvrtu godinu Animafest održava i natjecanje VR animacije, u kojem će se sedam filmova prikazanih u Tehničkom muzeju Nikole Tesle natjecati za jednu od uvaženih nagrada festivala. Za natjecanje studentskog filma, od prijavljenih 830 naslova, izabran je 41, uključujući dva hrvatska studentska filma s Akademije likovnih umjetnosti, "Strana strana" Sare Tomas te "Pansion Paun" Dorotee Radušić. U sklopu studentskog programa Animafest odaje počast najboljoj školi animacije koja svojim poukama promiče kreaciju i animaciju u društvu. Nagrada drugu godinu zaredom ide Nacionalnoj školi filma i televizije iz Ujedinjenog Kraljevstva koja je na festival poslala čak četiri filma.
Od hrvatskih uradaka u natjecateljskoj konkurenciji ostali su još oni u međunarodnom natjecanju filmova za djecu – "Hu Hu i rođendanska zabava" Vjekoslava Živkovića i "Putovanje" Mirele Ivanković Bielen.
Od nenatjecateljskih programa festival nudi World panoramu – široki uvid u recentnu svjetsku animacijsku produkciju – obiteljske programe, izdvojenu poljsku animaciju, razne specijalne programe, uključujući i izložbe te tematiku znanstvene fantastike u animaciji.
U SF dijelu programa 45 filmova raspoređeno je u nekoliko kategorija, a jedna predstavlja i probranih šest SF djela Zagreb filma, poput Vukotićeve "Krave na mjesecu" i Grgićeva "Posjeta iz svemira". U SF programu naći će se i stari filmski klasici poput "Puta na mjesec" Georgesa Mélièsa iz 1902. godine – filma sa samih početaka sedme umjetnosti – koji u strogom smislu možda nije animirani film, ali njegova intenzivna i dotad neviđena uporaba stop-animacije, uvođenje crtanih elemenata u scenu te ručno bojenje filmske vrpce u velikoj mjeri stvaraju dojam animacije.
Hrvatski su filmovi još prisutni u obiteljskom programu, uključujući "Cvrčka i mravicu" – prvi hrvatski 3D animirani dugometražni film koji je svoju premijeru imao u kinima početkom godine i postao naš najgledaniji dječji film desetljeća – te u "CEE Talents 2022", kategoriji najtalentiranijih mladih autora animiranih filmova iz srednje i istočne Europe.
Bogati raspored Animafesta nudi i središnji retrospektivni program "Majstori animacije" posvećen Williamu Kentridgeu, ovogodišnjem laureatu i dobitniku nagrade za životno djelo, koji će osobno biti prisutan na festivalu te održati i masterclass. Posjetitelje u popratnom programu očekuje i niz masterclassova te raznih panela i okruglih stolova o animaciji i njezinoj budućnosti ususret novom dobu, poput umjetne inteligencije u animaciji.
Festival će se održavati do 10. lipnja u zagrebačkim kinima SC, Tuškanac, na Ljetnoj pozornici Tuškanac i nizu drugih gradskih lokacija.
