baletni ansambl

Praizvedba baleta "Smrt u Veneciji" u zagrebačkom HNK

Ilustracija
Dusko Jaramaz/PIXSELL
05.06.2018.
u 22:43

To je i danas neumoljiva, dehumanizirajuća realnost suvremenoga svijeta, postojećega šovinizma i narcisoidne hiperprodukcije, gdje individualnost tone pod kolektivnim strahom neimenovane epidemije, dodaje se.

Baletni ansambl zagrebačkoga Hrvatskoga narodnog kazališta, u koprodukciji s Baletom mariborskoga Slovenskoga narodnog gledališča praizveo je u utorak dramski balet "Smrt u Veneciji", nastao po motivima istoimene novele Thomasa Manna i u autorskoj zamisli Valentine Turcu, uz glazbu Gustava Mahlera.

Novelu "Smrt u Veneciji", koja je široku popularnost stekla zahvaljujući kultnom Viscontijevu filmu iz 1971., Mann je napisao 1912. označivši je, kako se ističe u programskoj knjižici, "'tragedijom obeščašćenja', što je bila sudbina brojnih esteta i modernih umjetnika iz razdoblja 'fin de sièclea', koji su postali žrtve lažnoga morala i društvene osude".

To je i danas neumoljiva, dehumanizirajuća realnost suvremenoga svijeta, postojećega šovinizma i narcisoidne hiperprodukcije, gdje individualnost tone pod kolektivnim strahom neimenovane epidemije, dodaje se.

Cjelovečernji dramski balet u 11 slika prati glavnoga junaka Gustava von Aschenbacha (Takuya Sumitomo), "čovjeka nemirne mašte, umjetnika opterećena imperativom stvaranja i opsjednuta savršenstvom", koji, bojeći se da mu život istječe i želeći se osloboditi stvaralačke blokade, putuje u Veneciju u pratnji Anđela smrti (Guilherme Gameiro Alves), ne znajući kako je to njegovo posljednje putovanje.

Kao čovjek predan višim sferama umjetnosti, nedostupnim 'običnom smrtniku', očaran je ljepotom profinjena mladića Tadzia (Andrea Schifano) koji u Veneciji ljetuje s majkom (Milka Hribar Bartolović) i sestrama (Asuka Maruo, Mutsumi Matsuhisa i Saya Ikegami).

U ostalim ulogama u premijernoj izvebi, koju je publika ispratila snažnim i dugotrajnim pljeskom, nastupili su Edina Plićanić (Aschenbachova supruga), Rieka Suzuki i Kornel Palinko (Ljubavnici), Natalia Kosovac (Bella), Drew Jackson (upravitelj hotela), dok su goste hotela odigrali Iva Vitić Gameiro (Ruskinja), George Stanciu (Rus), Simon Yoshida (Amerikanac), Miruna Miciu (Francuskinja),  Matheo Bourreau (Francuz), Adam Harris (Englez), Atina Tanović (Njemica) i Balint Rauscher (Nijemac).

Valentina Turcu, uz adaptaciju pripovijetke i izbor glazbe, potpisuje režiju i koreografiju, scenograf je Marko Japelj, kostimograf Alan Hranitelj, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek, a autor video projekcija Matjaž Mrak.

Valentina Turcu rođena je u Zagrebu, gdje je od najranijega djetinjstva bila vezana uz baletnu umjetnost zahvaljujući roditeljima Maji Srbljenović i Marin Turcuu, prvacima Baleta HNK. Baletno obrazovanje nastavila je u L’École-Atelier Rudra Béjart u Lausannei, a poslije toga veći je dio njezine plesačke i koreografske karijere vezan uz mariborsko Slovensko narodno gledališče.

Koreografirala je razne produkcije, od klasičnih narativnih baleta do modernoga plesa, od velikih produkcija do pojedinačnih koreografskih brojeva za gala koncerte. Jedan od njezinih zadnjih projekata bio je balet "Evgenij Onjegin" postavljen 2016. u Baletu mariborskog SNG-a koji je nagrađen nagradom Grada Maribora Glazer 2017., a časopis Dance Europe predstavu je proglasio jednom od najboljih pet baletnih premijera u Europi u sezoni 2016./2017. Proteklih godina Valentina Turcu surađivala je i s nekoliko značajnih slovenskih i europskih baletnih kazališta, u Hrvatskoj s nacionalnim Baletom u Zagrebu i Splitu, Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskim ljetom. 

Praizvedba baleta "Smrt u Veneciji" prvo je njezino gostovanje kao koreografkinje, redateljice, autorice libreta i glazbene koncepcije u Baletu zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije