Premijera predstave kazališne udruge Kufer (u suradnji s Eurokazom i MSU) "Latinovicz, povratak" bit će u ponedjeljak 6. veljače, utorak 7. veljače od 20 sati u Dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti. Predstava igra u isto vrijeme u četvrtak 9. veljače. Igraju Hrvoje Klobučar, Vesna Tominac Matačić, Tomislav Martić, Milica Manojlović i Slavko Juraga.
Predstavom nastavljaju seriju projekata izvođačkih umjetnosti (Via Nova – Via MSU, Brice Leroux), koji za polazišnu točku uzimaju likovna djela iz zbirki MSU te ih stavljaju u novi značenjski kontekst. Sliku Josipa Seissela (1904.-1987.) Pafama (1922.), prvu apstraktnu kompoziciju hrvatske moderne umjetnosti konstruiranu na postulatima suprematizma Kazimira Maljeviča, redatelj Mladen Vukić suprotstavlja razmišljanjima Miroslava Krleže o boji i formi iz romana Povratak Filipa Latinovicza (1932.). Namjera je, uz distanciju od osamdesetak godina, Krležin roman postaviti pred elementarnost teatra riječi i teatra slike. Zadržana je monološka struktura Krležina romana i unutarnje propitivanje protagonista. Drugi interpretativni nivo pak polemizira s Krležom. Naposljetku, mnoga se Latinoviczeva promišljanja dotiču postimpresionističko-fovističkog slikarstva. Premda se Krležin likovni konzervativizam izjašnjava protiv apstrakcije i u kontrapunktu je sa Seisselovom slikom, u ovoj predstavi blijedi i daje prednost zaigranosti umjetnika. Općem ugođaju malodušnosti i moralne dekadencije u romanu suprotstavlja se emocionalnost u kojoj se likovi čvrsto isprepliću. Sam je autor mnogo poslije dao nove mogućnosti interpretacije odnosa likova u romanu: “[...] po mom uvjerenju, ni Bobočka, ni Kyriales nisu ništa manje važni ili manje zanimljivi od Filipa. On je u romanu ispao (prividno) kao glavno lice, i to ponajviše isključivo samo zbog naslova, a da je Bobočka Filipu kao lice nesumnjivo ravnopravni partner, da njen roman s Baločanskim predstavlja jedan od glavnih motiva za razvoj dramskih odnosa nadasve važan, to ne treba naročito naglasiti.” (Krleža, 1970.)
Scenografsko rješenje u dodiru je s hrvatskom likovnom avangardom dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća i u jasnoj je opreci s Latinoviczevim (Krležinim) razmišljanjima o boji i formi.
Cijena je ulaznice 50 kuna, organizirani su posjeti 25 kuna, a učenici, studenti i umirovljenici plaćaju 30 kuna.
