U petak 17. ožujka u 73. godini života preminula Dubravka Ugrešić, izvijestili su iz Multimedijalnog centra u Zagrebu. Ugrešić je preminula u Amsterdamu gdje je već godinama živjela i radila, u krugu prijatelja i obitelji.
Dubravka Ugrešić etablirala se kao jedna od najistaknutijih europskih knjževnica i esejistica. Od ranih postmodernističkih radova, preko elegičnog suočavanja s raspadom Jugoslavije i promjenama nakon pada Berlinskog zida, do spisa o popularnoj i književnoj kulturi, njezino djelo obilježeno je rijetkom kombinacijom ironije, polemičnosti i suosjećanja.
Izložena javnom progonu i medijskom šikaniranju, napustila je Hrvatsku 1993. Stoga se uvijek pozicionirala kao transnacionalna ili postnacionalna spisateljica i zalagala za pravo autora da ne priznaju i ne poštuju etničke i nacionalne granice.
- Moje je pozicioniranje manifest. Tražim idealnu transnacionalnu, postnacionalnu ili izvannacionalnu zonu. Ako ste pobornik ideje da je književnost nacionalna stvar, onda ćete imati male nacionalne književne enklave, ljudi će prevoditi knjige, ali ćete s vijetnamskog prevesti samo jednu knjigu, jer će već dvije biti previše - kazala je Ugrešić prije nekoliko godina.
Najpoznatiji su joj naslovi: “Štefica Cvek u raljama života”, “Forsiranje romana reke”, “Kultura laži”, “Muzej bezuvjetne predaje”, “Baba Jaga je snijela jaje”, “Lisica”.
Ugrešić se prije dvije godine predstavila i kao slikarica, a njezina riječka izložba “Crvena škola” u sklopu EPK otvorena je 25. veljače 2021. u galeriji Filodrammatica.
Tada je naglasila sljedeće: – Ja nikako nisam “umjetnica”, i sve na izložbi je reciklaža, postupak očuđenja ili začudnosti, koji nastojim postići malim intervencijama. Što se intervencija tiče, i u njima koristim školske tehnike: ponavljanje motiva, precrtavanje, isticanje i skrivanje, i slično. Kada kažem da je sve reciklaža, to se prije svega odnosi na materijal kojim se služim. Nema ni jedne moje rečenice, ni jednog mog crteža (jer nisam umjetnica). To je iz današnje perspektive arheološki materijal, a tom vrstom arheologije se malo tko bavi.
U egzilu koji je vremenom postao emigracija, njezine su knjige prevedene na brojne jezike. Predavala je na više američkih i europskih sveučilišta, uključujući Harvard, UCLA, Columbia i Slobodno sveučilište u Berlinu. Dobitnica je važnih književnih priznanja — između ostalih — NIN-ove nagrade i Međunarodne nagrade za književnost Neustadt.
