Dolazak i angažman prof. Miroslava Radmana u Hrvatskoj gotovo od samog početka prate kontroverze, napadi, sukobi. Vrhunac je pak tajno glasovanje hrvatskih akademika kojim je Radman odbijen za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Što mislite, zašto vas ne žele?
Iskreno, ne znam. Ovakva pitanja, odnosno odgovori na njih, ne mogu služiti ničemu dobrom jer je posrijedi teška patologija, s kakvom se nikad u životu nisam susreo i nemam iskustva da bih se s time mogao uspješno nositi. Nije moguće da smo normalni i ja i oni koji mi neprekidno smještaju uvijek nove zamke. Ako su oni normalni, onda sam ja lud, ali i obratno. HAZU je nuspojava i nije vrijedna razgovora, ali je, na žalost, u širem kontekstu, koji zabrinjava. Bit je problema u tome da je moja pojava u hrvatskoj javnosti bila osvježenje za mnoge koji me cijene i vole, ali isto tako velikom dijelu establišmenta idem strašno na živce jer "zavodim narodne mase". A to oni osjećaju kao opasnost za svoje pozicije. Kako ih uvjeriti da te njihove pozicije mene ni u snu ne zanimaju? A establišment ima moć i koristi se njome kako zna. A zna.
Gdje su, po vašem mišljenju, korijeni sukoba?
Sve češće se pitam kojeg vraga ja ovdje radim. A nije baš ni da puno radim kad me se sprječava da radim stalnim uvlačenjem u neke igre, u kojima mi nije mjesto. Ali te se igre ne mogu ignorirati jer se moje ime pojavljuje na naslovnicama novina, ili HRT objavi da sam lopov, ili da me ne vole u HAZU, ili se već nešto izmisli. Na primjer, da imam off shore kompaniju na Bahamima. Netko na tome radi puno radno vrijeme i vjerojatno je za tu rabotu plaćen novcem poreznih obveznika. A kako imam roditelje, djecu i prijatelje, ne mogu se oglušiti na sve te gluposti jer će ispasti da su istinite. To je rabota nekih mangupčina koji su ostali u pretpubertetskoj fazi razvoja i sad sam im ja naišao kao meta. Trebao sam na prvu kretenariju otići natrag, tamo gdje mi je mjesto. Peticija podrške učinila mi je, zapravo, medvjeđu uslugu jer sam ostao pri projektu MedILS i time dalje na meti mangupa.
U nečemu mora biti problem?
Sve je počelo 2004. i nastavilo se, s većim ili manjim stankama. Gdje su bili ti mangupi do 2004.? Kad bih znao tko su, znao bih i gdje su, odnosno gdje nisu dotad bili. Stvarno ne znam tko stoji iza svih tih hajki, ali znam da smetam i da se toj divljoj gospodi jako svidjela zgrada MedILS-a, u koju bi se rado uselili. Od 2001., kada sam se odazvao specifičnom pozivu Vlade RH da oživim bivši projekt splitskog instituta, koji smo pokrenuli prof. Marija Alačević i ja potkraj 70-ih, uz podršku brojnih kolega, zgrada je zablistala i apetiti su se otvorili. Sada bi se neki opet igrali pretvorbe i privatizacije. E, ne može. MedILS je za mlade i buduće generacije i mi ćemo biti psi čuvari.
Imate li možda nekih konkretnih spoznaja zbog čega niste primljeni u HAZU? Ima li u HAZU klanova?
Ta priča s HAZU nije akutna. Isti me akademici nisu htjeli u JAZU prije 25 godina kao ni sada u HAZU. To znači da su dugovječni i adaptabilni. Kad sam postao član EMBO-a 1978., tri su me vrlo ugledna akademika predlagala za članstvo, bilo im je obećano, no nikad realizirano. Samo akademik Supek može sada ispričati tu priču. Čini se da ni jednom režimu ni establišmentu nisam podoban jer sam slobodan i nitko me ne može kontrolirati. To je dovoljno za neizbor. Jednostavno, smetam. No, prava je sreća ne biti u društvu ljudi koji vas ne trpe ili čak mrze. Establišment ne voli sretne i slobodne ljude jer ih ne može kontrolirati. Osim toga, muški oportunizam i kukavičluk čine da je politika takva kakva je kod nas i u svijetu.
Ipak, kako to da niste dovoljno dobri za hrvatsku, a jeste za francusku i ostale znanstvene zajednice?
U Francusku akademiju ušao sam nakon deset godina uporne podrške troje najutjecajnijih biologa, čime se jako ponosim. Radman je "slobodni elektron", kažu Francuzi. No, kada je Akademija dobila svoju prvu predsjednicu, koja je promijenila statut i pomladila članstvo, onda su me izabrali izravno za redovitog člana. Genijalni fizičar i nobelovac Richard Feynman izašao je iz Američke akademije znanosti s objašnjenjem da ne želi biti član organizacije čija je jedina aktivnost izbor svojih članova.
Govori se da iza "akcija" protiv vas stoji ministar Primorac?
Ne znam ništa o tome. Da znam, rekao bih vam. Ne vidim kakvog bi razloga ili motivacije on imao za te rabote.
U kakvim ste odnosima s njim? Pomaže li vam ili možda više odmaže?
Odgovor na ovo pitanje prepuštam ministru. Mislim da nastupaju bolja vremena, puno bolja nego što su bila.
Mislite li da bi glasovanje u HAZU završilo drukčije da je u Hrvatskoj na vlasti neka druga politička opcija?
Ne znam. Vjerojatno ne, sve dok se odlučuje tajnim glasovanjem.
Hoćete li pristati na novu kandidaturu za redovitog člana HAZU-a?
Da, kada se većina članova promijeni.
Kakve su reakcije i komentari međunarodne znanstvene zajednice na to što vas je odbila akademska organizacija vaše domovine?
Ja o tome ne govorim, to je domaći folklor za domaću uporabu.
Savjetnik ste premijera Sanadera za znanost. Što ste mu savjetovali i je li išta prihvatio?
Predložio sam selektivno stimuliranje izvrsnosti bez ikakvih komisija. Jako se ponosim tim prijedlogom, ali o tome se nije niti raspravljalo, a kamoli da bi bilo prihvaćeno.
Što mislite o radu Sanaderove vlade? Je li pokrenuo Hrvatsku?
Nestrpljiv sam za promjene nabolje pa su mi sve vlade spore i manjkave u idejama, kompetenciji i hrabrosti. To vrijedi i za cijeli EU, osim za nekoliko malih zemalja, među kojima još nije Hrvatska.
Imate li ikakav kontakt s predsjednikom Mesićem?
Da, ponekad u Hvaru na plaži, a ponekad na suhom u Zagrebu.
Kakva je struktura vlasništva Instituta u Splitu? Je li to vaš privatni institut, elitno ljetovalište za vas i vaše prijatelje?
Koliko puta moram na to odgovoriti? MedILS je nevladina neprofitna internacionalna institucija, što je uvjet za njeno profesionalno zdravlje. Od dvadeset vrhunskih svjetskih instituta i sveučilišta državni su samo onaj u Tokiju i Berkeley. A zašto se mi ne bismo ljeti i kupali? I zašto bih isključio svoje prijatelje kad su oni najbolji znanstvenici koje poznajem?
Kada će početi konkretni projekti?
Uskoro, i to originalni projekti o kojima ću rado diskutirati uz projekcije slika i shema!
Što vas veže s prof. Ivanom Đikićem s obzirom na generacijsku razliku?
Upravo ta generacijska razlika kao i, naravno, znanstvena izvrsnost.
Emil Tedeschi, vlasnik Atlantic grupe, donirao je prvih milijun kuna, koji su namijenjeni održavanju hladnog pogona MedILS-a.
Da je više Tedeschija, MedILS bi prije proradio. Ali nema žurbe. Važna je kvaliteta, a ne brzina. Novac za istraživački rad doći će s financiranjem projekata na kompetitivnim međunarodnim natječajima te donacijama nakon što pokažemo uspjeh.
Jeste li se pokajali što ste uopće ušli u projekt MedILS?
Prije 2004. bilo je slavlje pozitivnog duha i suradnje, a potom su mi servirani svi razlozi za razočaranje. Kad mi ponestane snage, odem u Pariz pa napunim baterije i tako to ide. Znate, puno je lakše biti stranac u stranoj zemlji nego biti stranac u svojoj zemlji. A ja se, moram priznati, sve češće osjetim strancem u Hrvatskoj. Strane su mi metode, maniri i iznimno negativan duh. Kao da je cerekanje na tuđi račun glavna zabava. Utočište mi pružaju divni prijatelji u Hrvatskoj koje ta negativnost još više pogađa, a ne mogu kao ja, s vremena na vrijeme, pobjeći u Pariz i odmoriti se. No, čim se "ubacimo" u kreativni rad u MedILS-u, sve će biti sto puta lakše i bolje.
Jeste li trenutačno uključeni u koji znanstveni projekt?
Naravno. Prije tri dana poslao sam dva znanstvena rada za objavljivanje. Te sam radove koncipirao, pratio svaki eksperiment i na kraju napisao rad. U MedILS-u kanim okupiti najjači tim za istraživanje robusnosti života, života pod graničnim uvjetima. Kako vratiti u život mrtvu stanicu? Zatim, kako život funkcionira i evoluira? Možemo li oponašati život gena i proteina u računalu? Može li se odvijati ubrzana evolucija u računalu? Istraživati nova protutijela, nove enzime, sinteze novih molekula, koje bi se nakon selekcije u računalu stvorile u epruveti i upotrijebile za rješavanje nekih gorućih problema današnjeg društva, kao što su novi lijekovi, biokonverzija energije, biodegradacija smeća itd. To su sve konceptualno veliki projekti, kao stvoreni za novu generaciju mladih istraživača. Profesor Manfred Eigen to zove evolutivna biotehnologija. Čovječanstvu će trebati novi geni i genomi za koje nije bilo razloga da evoluiraju u predaka današnjih bakterija, gljiva, biljaka i životinja. Zašto bi evoluirali, osim slučajno, enzimi za razgradnju plastike koje do prije 50-ak godina nije niti bilo u okolišu? Ali nama su sada životno važni. Zato je molekularna evolucija znanost budućnosti. Moći ćemo "naručiti" nove bioaktivnosti koje nikada nisu postojale na Zemlji.
Kako vaša obitelj, supruga, djeca, roditelji proživljavaju sve ove probleme s kojima ste suočeni u Hrvatskoj?
Misle da sam budala i imaju pravo.
Osobna iskaznica
DATUM i MJESTO ROĐENJA
30. travnja 1944., Split
OBITELJ
Supruga Danica i troje djece, od 28, 25 i 16 godina
OBRAZOVANJE
1966. diplomirao u Zagrebu eksperimentalnu biologiju i fizikalnu kemiju, 1967. postdiplomski u Zagrebu iz molekularne biologije, 1969. doktorirao na Sveučilištu u Bruxellesu
PROFESIONALNA KARIJERA
1983.-1988. znanstveni direktor francuskog istraživačkog centra Instituta "Jacques Monod", 1988.-1990. gostujući profesor na nekoliko instituta u SAD-u, 1993. nacionalni koordinator projekta genoma u Francuskoj, 1998. profesor Sveučilišta u Parizu, 1999. direktor INSERM laboratorija, odjela za molekularnu genetiku
nagrade i članstva
Dobitnik je desetak velikih nagrada i član brojnih znanstvenih zajednica: EMBO, dopisni član HAZU, Europska akademija, Francuska akademija, Akademija za znanost u New Yorku, Američka udruga za naprednu znanost, znanstveni savjetnik Instituta Curie u Parizu...
STRANI JEZICI
Francuski, engleski, njemački, talijanski
Sanjam anonimne predsjednike i vlade
Kojeg hrvatskog političara posebno cijenite? – Onog nepoznatog koji će se vjerojatno ipak pojaviti jednog lijepog dana, i to u puno izdanja. Sanjam anonimne predsjednike i anonimne vlade, kao što je to u Švicarskoj, koji se bave infrastrukturom, da vodovodi, kanalizacije, telekomunikacije, prijevoz itd. štimaju kao švicarski sat. Tada će cvasti kreativnost svih ljudi i bit će učinkovita. Kad je populacija kvalitetno školovana, onda vam ne treba tuđe liderstvo, pa ni političko. Tada je demokracija prirodan način života. Utopija? Možda.
Prosvijećeni socijalizam
Kojoj ste političkoj opciji skloni? – Kozmopolitskom bratstvu i sestrinstvu. Moj svjetonazor bliži je prosvijećenom socijalizmu skandinavskih zemalja nego sirovom kapitalizmu koji je zavladao svijetom. Strani su mi svi fundamentalizmi, uključujući domoljubne i etničke, i svi oblici naprasitosti. Treba nam politički sustav u kojem kreativni potencijal cijele populacije dolazi maksimalno do izražaja. Društvo ima pravo na “eksploataciju” svojih najboljih, i slučajnih, talenata, jer ih je školovalo. A pritom, nitko sretniji od “eksploatiranog” talenta kojem su dani najbolji radni i životni uvjeti. To se danas uglavnom događa vrhunskim sportašima i zabavljačima. Nadajmo se da će sutra to biti slučaj i s istraživačima koji otkrivaju i pronalaze.
