Desetljećima se po Hrvatskoj raspravlja o tome kako svijetu izvesti hrvatsku klapsku pjesmu kojoj se nedavno poklonio i UNESCO. No, odnedavno, hrvatsku klapsku pjesmu u Novom Zelandu i na pacifičkim otocima ne pjevaju samo pripadnici treće ili četvrte generacije tamošnjih Hrvata, nego i Samoanci i Maori. Tako je nastala i vjerojatno prva samoanska klapa u povijesti, prigodno nazvana Samoana koja na repertoaru ima čak petnaestak dalmatinskih pjesama. Članovi klape koju vodi klasično obrazovani glazbenik Christian Malietoa Brown najviše volje pjevati pjesmu Ivice Badurine i Vlaste Juretić “Vilo moja” koju su proslavili klapa Crikvenica, ali i nenadmašni tenor Vinko Coce.
Ovih je dana klapa Samoana koja će nastupiti i kao gost na omiškom festivalu bila pravo iznenađenje na koncertima Folklornog ansambla Kralj Tomislav iz Aucklanda koji je nastupio u Balama, Puli, Opatiji, Đakovu, Našicama... Osim pjesme “Vilo moja”, publiku su oduševili i izvedbom pjesme “Ju te san se zajubija”, a puno je pljeska na koncertima izazvao i Christian koji je naučio i nekoliko hrvatskih rečenica, a posebno je bilo zabavno kada se na posljednjem koncertu dirljive turneje u prepunoj festivalskoj dvorani u Krapini publici obratio i na kajkavskom.
No, pravi urnebes je u gledalištu, u kojem su bili i doajeni hrvatske tradicijske glazbe Božo Potočnik i Marijan Makar, nastao kada je devet pripadnika maorske skupine Te Ihi Connections na maorskom jeziku izveo pjesmu “Vilo moja”. Puni, iznimno muzikalni i krajnje dramatični ženski glasovi toj su zahtjevnoj skladbi dali potpuno novo glazbeno ruho, a pjesma je ušla i u repertoar uglednog ansambla koji je izvodi i na maorskim festivalima tradicijske kulture koja je neobičan, ali krajnje atraktivan spoj plesa, pjesme, ali i netipičnih zvukova i pokreta od kojih svaki ima svoje značenje.
Ljubav Samoanaca i Maora prema klapskoj pjesmi nije slučajnost. Doduše, Maori i Hrvati stoljećima su se družili na najtežim i najslabije plaćenim poslovima u Novom Zelandu, pa su Maori Hrvate nazvali Tarara, kako bi ih razlikovali od drugih bijelaca. No, dolazak Gorana Kačurova, svestranog glazbenika u Auckland gdje je preuzeo vodstvo Folklornog ansambla Kralj Tomislav dao je novi zamah druženju novozelandskih Hrvata treće i četvrte generacije, Maora i Samoanaca. Uostalom, u hrvatskom folklornom ansamblu iz Aucklanda koji izvodi i najteže koreografije (a u Hrvatskoj je nastupao uz vrhunski Tamburaški orkestar HRT-a) danas plešu i pjevaju i Englezi, Samoanci, Nizozemci i Maori.
