Mnogima od nas opera je sinonim za ozbiljnu, visoku umjetnost. Jedan od najkompleksnijih umjetničkih oblika, harmonija glazbe, glume, drame i plesa, opera zahtijeva koncentraciju, ljubav i strpljenje. Kad i toliko odraslih, nenaviklih na takav oblik uživanja u umjetnosti, operu doživljava zamornom, kako bismo od djece mogli očekivati da mirno i više sati provedu u mraku kakvog kazališta dok na pozornici neku njima sasvim daleku priču izvođači ne pripovijedaju, već pjevaju, i to često na nekom nepoznatom im jeziku.
No, dok posjetima dječjim predstavama kod onih najmlađih možemo usaditi ljubav prema kazalištu, i uživati u operi ipak se može naučiti i od najmanjih nogu. Tome svjedoči hit opera za bebe koja je oduševila male posjetitelje HNK u Zagrebu, kao i njihova "Vještica Hillary", a da u operi djeca mogu i sudjelovati, pokazao nam je zbor Zvjezdice u emotivnom "Brundibáru". Novu opernu poslasticu za najmlađe, operu "Postolar i vrag", temeljenu na čuvenoj povjestici Augusta Šenoe, priprema nam zagrebačka Muzička akademija. Libreto je napisao i glazbu skladao Tomislav Uhlik, a praizvedbu "Postolara i vraga" za uzrast od 7 do 11 godina gledat ćemo 14. veljače u 19 sati u Koncertnoj dvorani "Blagoje Bersa" u izvedbi studenata Akademije, režiji Marija Kovača i pod ravnanjem Ivana Josipa Skendera.
– Opera je medij koji je dostupan i otvoren svima. Upravo djeca nemaju u sebi te blokade i prepreke koje smo mi odrasli stekli obrazovanjem ili slušanjem određene vrste glazbe. U mladoj, ranoškolskoj dobi, imaju najmanje odbojnosti prema onome što slušaju. S druge strane, lako mogu otkriti što je dobro, a što ne, što im se sviđa, a što ne sviđa. Mislim da će im se "Postolar i vrag" jako svidjeti, zbog energije, duhovitosti i radnje koja je univerzalna – objašnjava dirigent i profesor na odsjeku za dirigiranje Ivan Josip Skender, uvjeren da opera na djecu može imati isključivo pozitivan učinak.
– Postoji i niz studija o utjecaju glazbe na mozak u razvoju te je dokazano da glazba pozitivno utječe na njega. Slušanje i bavljenje glazbom razvija dijelove mozga koji su važni i za aspekte poput kreativnosti, no i matematike. Djeca upijaju kao spužve i ako ih od početka odgajamo u duhu svestranosti, tako razvijamo njihov um, ali i duh – veli Skender naglašavajući da su se studenti ovim projektom uhvatili ukoštac s dječjom operom, ali i praizvedbom novog hrvatskog djela.
Opera za djecu i u Hrvatskoj posljednjih godina ima sve više, no dugo nije postojala svijest o tome da bi i djeca mogla uživati u operi, tvrdi redatelj "Postolara i vraga" Mario Kovač. Taj se žanr, naime, počeo razvijati tek u 20. stoljeću, stoljećima nakon što je opera nastala i nakon što su skladana operna remek-djela koja su i danas na repertoarima kazališta. Pa i prve je hrvatske dječje opere, "U vilinoj gori" i "Šumsku kraljicu". skladao Franjo Štefanović početkom prošlog stoljeća, 1918. i 1919. godine. Opera za djecu od "prave" se opere razlikuje samo u trajanju, koje je u slučaju "Postolara i vraga" tridesetak minuta, te radnji – koja djeci mora biti zanimljiva i razumljiva. Tomislav Uhlik Šenoinu je povjesticu pretvorio u duhovitu i poučnu priču u kojoj, kako kaže Skender, "čak i vrag može ispasti simpatičan".
– Još od malih nogu imao sam dojam da je postolar u ovoj priči negativac, a ne vrag! Vrag je postolaru došao s poštenom pogodbom, ugovor je potpisan, a postolar je taj koji koristi trikove, muljanja i prijevare da bi se izvukao iz ugovora koji je za njega nepovoljan – kroz smijeh govori Kovač, koji je režiji pristupio tako da pokaže kako nije sve crno-bijelo te da klinci sami razmisle o poruci koju im priča šalje.
Likovi su, kao i u književnom predlošku, Postolar, Vrag, Sinak Božji i Pripovjedač, a novitet je zbor koji čini šest Vražica.
– One su uvedene kao snažni ženski likovi koji daju potporu svom šefu Vragu, ali znaju mu se i narugati, ukoriti ga, skrenuti pozornost na činjenicu da on nije uvijek u pravu. Time smo dobili dinamičnu izvedbu koja diže operu na novu razinu – zaključuje redatelj.
Glazbeni ansambl čini samo šest instrumenata – flauta, oboa, klarinet, fagot, kontrabas i harfa – a mali će ih posjetitelji prije svake izvedbe imati priliku i pobliže upoznati. Studenti su za njih pripremili opise svojih instrumenata i zanimljivosti poput činjenice da se po oboi naštimava cijeli orkestar. Nakon premijere nove su izvedbe 15.,16. i 17. veljače u 10 i 12 sati.
