U Zagrebu i Šibeniku uskoro ćemo moći uživati u trećem izdanju festivala Vector Hack. Riječ je o prvom svjetskom festivalu analogne vektorske grafike, fascinantne umjetničke grane koja spaja znanost, tehnologiju i audiovizualnu umjetnost kako bi stvorila jedinstvene svjetlosne prizore koji ostavljaju bez daha.
Taj bijenalni festival održat će se u Pogonu Jedinstvo u Zagrebu od petka 30. rujna do ponedjeljka 3. listopada, nakon čega se seli u Šibenik, gdje će se održavati u Kući umjetnosti Arsen i na tvrđavi svetog Mihovila od 5. do 7. listopada. Programe realizira umjetnička organizacija Osciloskop u partnerstvu s Tvrđavom kulture Šibenik. U iščekivanju trećeg Vector Hacka, u tajne analogne vektorske grafike uputio nas je jedan od začetnika festivala, hrvatski multimedijski umjetnik Ivan Marušić Klif.
– Najlakše bismo ovaj medij mogli objasniti tako da zamislimo običnu olovku, jer crtež u analognoj vektorskoj grafici nastaje na isti način kao i na papiru. Pomicanjem te olovke stvaramo liniju, samo što kod osciloskopa i lasera crtež stvara mala točka svjetla koja se miče velikom brzinom pa je naše oko vidi kao crtu – objašnjava nam Ivan Marušić Klif.
Osciloskop, stroj kojim se služe umjetnici, nastao je još 1940-ih godina u znanstvene svrhe, no ubrzo je postao i sredstvo kreativnog izražavanja. U suštini, on stvara vizualnu reprezentaciju električnih ili zvučnih valova – a svima je poznat po EKG uređaju, koji otkucaje srca prikazuje u obliku krivulje na ekranu.
– Svi smo vidjeli, primjerice, prikaze radara u starim filmovima, gdje vidimo jednu liniju koja se miče u krugu i za sobom ostavlja svjetlosni trag. To je vrsta svjetla koja daje jedan vrlo zavodljiv sjaj koji nije lako imitirati digitalnim uređajima. Kod ovog medija bitna je i iznimna neposrednost izvođenja, tehnika je zapravo sličnija sviranju instrumenta nego programiranju na kompjutoru, prilagođena je izvođenju uživo. Naravno, takve izvedbe mogu se snimiti, ali vidjeti nešto takvo u prostoru potpuno je drukčije iskustvo. Laserski svjetlosni showovi zapravo su vrlo česti u zemljama poput SAD-a, gdje se od 70-ih koriste tijekom nastupa bendova, ali kod nas su se pojavili puno kasnije, tako da naša publika zaista ima priliku iskusiti nešto što inače nije imala prilike vidjeti – kazao nam je Klif.
Njegov interes za ovaj umjetnički medij počeo je još u djetinjstvu, kada je istraživao mogućnosti manipulacije slike na starim, "debelim" televizorima. Njegova ga je ljubav prema, kako kaže, "kvarenju" televizora, dovela i do osciloskopa, a zatim je 2010-ih godina primijetio kako se lagano stvara cijela svjetska scena entuzijasta. Iz želje da se oni povežu i okupe, 2017. je na inicijativu Ivana Marušića Klifa, Dereka Holzera i Chrisa Kinga nastao Vector Hack festival.
No poznavanje kompleksne tehnologije i inženjerstva koje je potrebno za stvaranje ovih umjetničkih djela nije neophodno da bismo ih doživjeli. Uživati u tim eksperimentalnim i apstraktnim audiovizualnim izvedbama zaista mogu svi. U Zagrebu će tako izvedbeni program otvoriti istaknuti njemački umjetnik Ralf Baecker, koji se u svojim izvedbama koristi tekućim metalima stvarajući psihodelične i atmosferične prizore. Imat ćemo priliku doživjeti i nastup dvojca, ujedno i zvijezda osciloskopske glazbe, Jerobeama Fendersona i Hansija Rabera, koji su česti gosti svjetskih festivala elektroničke glazbe. Domaće snage i živu scenu eksperimentalnih audiovizualnih umjetnosti predstavljat će, uz Ivana Marušića Klifa, i Mirjana Vodopija s velikom svjetlosnom instalacijom u Pogonu Jedinstvo te Dora Fodor, Branimir Štivić, Hrvoje Radnić i Nataša Devčić.
U sklopu festivala održat će se i projekcije cjelovečernjih filmova, među kojima je i dokumentarni film "The Vasulka Effect" redateljice Hrafnhildur Gunnarsdóttir, o velikanima i pionirima videoumjetnosti, bračnom paru Steini i Woodyju Vasulki, koje još nazivaju i bakom i djedom YouTube-generacije. Njihov rad počeo je 60-ih godina prošlog stoljeća, kada je pojavom prvih konzumentskih videokamera i rekordera video izašao iz domene velikih televizijskih studija i postao dostupan svima. Umjetnici na svim stranama svijeta ubrzo su uočili golem potencijal tog novog medija – videa.
– Vasulke su izuzetno bitni na toj sceni, pravi su pioniri i inovatori videoumjetnosti. Rezultate svojih istraživanja na polju sinteze i obrade elektroničke slike, metodologiju i tehnologiju nesebično su dijelili, a istodobno marljivo arhivirali i svoj rad te rad kolega i suradnika. Godine 1971. u New Yorku su otvorili centar Electronic Kitchen, gdje su svoje multimedijske performanse izvodili među ostalima i John Cage, Philip Glass i Charlotte Moorman. Njihova golema arhiva sačuvana je i nedavno je pod nazivom Vasulka Chamber postala dio Nacionalne galerije Islanda. Film, koji je snimljen prije smrti Woodyja Vasulke prije nekoliko godina, ne govori u tolikoj mjeri o tehnološkom aspektu njihova rada, nego o njihovu životu, o zajednici koju su stvorili. Film je lijepa i topla ljudska priča o jednom posebnom umjetničkom paru. Na festivalu će biti predstavljena i tek objavljena knjiga češke povjesničarke umjetnosti Lenke Dolanové, jedno od rijetkih stručnih i temeljitih izdanja koje se bavi umjetnošću Steine i Woodyja Vasulke – kaže Klif.
Na festivalu u Šibeniku, uz niz izvedbi koje uključuju i laserske performanse u prekrasnom ambijentu tvrđave sv. Mihovila, održat će se i konferencijski dio programa s predavanjima i panelima. Namijenjen je svima koji žele nešto više saznati o povijesti analogne vektorske grafike i tehnologiji koja stoji iza nje, novim softverskim i hardverskim rješenjima te brojnim izumima i otkrićima na tom polju. Ulaz na sve programe festivala Vector Hack je besplatan, a sva predavanja i paneli prenosit će se uživo i na YouTube-kanalu festivala. U iščekivanju otvorenja u petak 30. rujna diljem Zagreba – na fontanama kod NSB-a, fasadama FER-a i Tehničkog muzeja, od 26. do 28. listopada, ako vrijeme dopusti, projicirat će se "teaseri" festivalskog programa – mali, zavodljivi nagovještaji ovog atraktivnog i neobičnog festivala.
