U Muzeju grada Splita do kraja travnja može se razgledati iznimno zanimljiva izložba “Kameni grbovi”, koji se čuvaju u toj ustanovi, a predstavljeni su od dvorišta preko izložbene dvorane do terase i lođe. Obrađen je pedeset jedan grb, a jedinstvenu izložbu prati, kako kaže akademik Nenad Cambi, izvrstan, temeljito napravljen katalog koji priča priču o našoj povijesti i baštini.
Važnost heraldičke građe
– Ova tema je zapravo bliska svima jer smo okruženi grbovima. Od početka rada bili smo svjesni njihove vrijednosti i važnosti, činjenice da se radi o zaokruženoj cjelini koja može ispričati priču i želji da se što više građe podijeli sa što više ljudi. Grbove se može kontekstualizirati, svaki nam predmet daje informaciju o nositeljima, naručiteljima, mjestu gdje su se nalazili i naposljetku pomažu nam da upotpunimo sliku o povijesti našega grada – kaže autorica izložbe Elvira Šarić Kostić, viša kustosica u Muzeju grada Splita. Za postavljanje izložbe kojom se prvi put u gradu podno Marjana predstavlja baština zapisana u kamenu kroz sačuvane grbove, trebalo je puno vremena, suradnje, terenskog rada, istraživanja, starih fotografija. Cilj izložbe je upozoriti na važnost heraldičke građe koja se čuva, ali i potrebu njezine zaštite jer kameni grbovi slabo se obrađuju. Predstavljeni su gradski, obiteljski, odnosno grbovi plemićkih i građanskih obitelji te crkveni grbovi. Nekada su ukrašavali pročelja javnih i obiteljskih zgrada, dijelove palača, krune bunara, prozore i crkve, zvonike ili nadgrobne ploče.
– Meni je svaki komad drag jer može nešto reći, a i neimanje informacije je informacija – otkriva Elvira Šarić Kostić te dodaje kako svaki kamen govori gdje je bio, zašto je otuđen, u kojim okolnostima... Tako znamo da mletačka vlast nije željela da se njezini predstavnici u Splitu ohole, pa je često donosila odluku da se pojedini grbovi otuku, i to kako ne bi došlo do tiranije. Izloženi su i kataloški iscrpno obrađeni grbovi država i grada, splitskih knezova, crkvenih dostojanstvenika), kao i oni obiteljski. Vrlo je zanimljivo da je Split, dok su drugi gradovi u Dalmaciji u štitu svojih grbova isticali svoje svece ili zaštitnike, za simbol odabrao ono što ga je i obilježilo, zidine Dioklecijanove palače usred kojih se uzdiže zvonik katedrale.
Sačuvani i obiteljski grbovi
Grbovi su u pravilu bili obojeni, no izloženost raznoraznim klimatskim uvjetima učinili su svoje. Potpuno je sačuvan samo jedan, obojeni grb obitelji Kavanjin. Kameni grbovi nalazili su se i unutar interijera, na kaminima, ali i nadgrobnim pločama. U Muzeju se čuvaju ploče s natpisima i grbovima sa spomenika trima splitskim damama. Pozornost privlače grbovi obitelji Marulić, najstariji je iz 14. stoljeća. Poznate obitelji u Splitu imale su više kuća, palača. Tako je sačuvan grb obitelji Papalić, a u Papalićevoj palači, mjestu gdje je danas Muzej grada, izloženi su od samog ulaza do krune bunara te ulaza u portal velike svečane dvorane s natpisom dobrodošlice.
