"Vratio se Krleža na Kaptol. Tu je i počeo, živio je ovdje kao dječak, taj život opisao u "Djetinjstvu u Agramu", tu se prvi put susreo sa umjetnošću. Za njega su, kada je bio dijete, crkveni obredi koje je gledao širom otvorenim očima bili preteča kazalištu." Tim je riječima Goran Matović, osnivač i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, pozdravio okupljene na otvorenju izložbe "Krleža/Dijalozi", koja do 2. srpnja ostaje otvorena u Galeriji Kranjčar.
Izložba propituje način na koji suvremeni likovni umjetnici mlađe i srednje generacije danas vide djelo velikog, zapravo najvećeg, hrvatskog književnika 20. stoljeća. I čine to u zadanom formatu 140 sa 140 centimetara. Upravo ova izložba dokazuje kako je Krleža i danas moćna inspiracija kako onima čija djela nose ironijski prizvuk i osvrt na socijalne uvjetovanosti našeg vremena, tako i onima koji rade čistu apstrakciju. Posebnost ove izložba svakako je i u činjenici da uz svako izložene djelo – ima ih sedam – stoji Krležin citat kojim su slike inspirirane. Svojim viđenjem Krleže predstavili su se Paulina Jazvić, Ivona Jurić, Tisja Kljaković Braić, Koraljka Kovač, Lovro Lapuh, Ivan Prerad i Roberta Vilić.
Govoreći na otvorenju izložbe Frano Dulibić, uz Makovića jedan od njezinih autora, posebno je istaknuo važnost svakog novog dijaloga s Krležom i njegovim djelima, te rekao:
– Bez novih predstava, novih čitanja, bez ovakvih likovnih osvrta na njegovo djelo riječi velikog autora ostaju tek mrtvo slovo na papiru. Na sreću Krleži se to nikada nije dogodilo i baš zbog toga veseli način na koji su ga "pročitali" ovdje predstavljeni umjetnici.
Tako je posebno dojmljiv rad Ivana Prerada koji je na svojoj slici ovjekovječio pomalo neočekivane i začudne boje zagrebačkih svitanja, slijedeći onu poznatu rečenicu: "Svitalo je, kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor", kojom Krleža započinje svoj čuveni roman "Povratak Filipa Latinovicza". I Koraljka Kovač bavi se istim romanom, Krležinim rečenicama o slikanju, a iz njezine apstrakcije na trenutke kao da prema promatraču izranja poznato, pronicljivo oko pisca. "Gospoda Glembajevi", Leoneove riječi o osjetilnosti i razumu inspirirale su Robertu Vilić, dok je Paulina Jazvić pod Krležin šešir iz kojeg izranjaju guske (u balkanskoj magli, lako je pretpostaviti) također iz "Glembajevih" uzela Krležinu opomenu: "... ne ponizuj se." Tisja Kljaković Braić svoj je motiv našla u poznatoj Krležinoj tvrdnji kako je glupost sestra mraka, iz djela "Na rubu pameti", a na slici je prikazala svog poznatog čovjeka kako s kristalnog lustera pada ravno u kahlicu. I Ivona Jurić okrenula se drami "Gospoda Glembajevi", riječima o čulnosti i razumu, dok je Lovro Lapuh na svoju sliku ispisao poznate riječi iz "Na rubu pameti": "S ljudima zajedno smrdi, ali je toplo. U samoćama – prazno..."
Ova je izložba tako postala odličan uvod u dramski dio 13. Festivala Miroslav Krleža, koji traje od 28. lipnja do 7. srpnja, a u sklopu kojeg se održava sad već tradicionalno Putovanje Krležinim zagrebačkim adresama, od Kaptola do Gvozda, kao i Doručak kod Krleže u Kazališnoj kavani Kavkaz. Sve počinje u petak premijerom "Barake 5B" u režiji Marine Pejnović i izvedbi mladih glumaca u dvorištu bivše vojne bolnice u Vlaškoj ulici.
