Mjuzikl je u ovom trenutku kod nas mrtav, a u svijetu postaje cirkus, pa se čak i Lloyd Webber izgubio, bio je rezolutan osnivač Zagrebačke škole mjuzikla Vlado Štefančić na tribini u Matici hrvatskoj posvećenoj u posljednje vrijeme endemičnoj glazbenoj vrsti, i to hrvatskom mjuziklu.
Glazbeni tata slavne “Jalte, Jalte” Alfi Kabiljo spomenuo je brojne svoje mjuzikle koji nisu našli mjesto u našim kazalištima, a ponajviše zagrebačke Komedije.
– Ni ova tribina tu neće ništa promijeniti – pesimističan je Kabiljo, dok se skladatelj Đelo Jusić zapitao zašto u Komediji gledamo “Mamma miju”, a ne mjuzikl “La musica di notte” posvećen Dubrovačkim trubadurima?
Nino Škrabe, libretist mjuzikla “O’kaj”, tvrdi da mjuzikl nije mrtav, nego da i te kako živi, zapitavši se zašto u Hrvatsku ne pozovemo hrvatsku redateljicu mjuzikla Marinu Macuru koja radi sjajne režije u Švicarskoj i Njemačkoj. Redatelj i koreograf Igor Barberić poručio je da je mjuzikl žanr koji u Hrvatskoj ima uzlaznu putanju, ali da je trošak produkcije u tom žanru iznimno visok.
Ravnatelj Komedije sa 27 godina direktorskog staža Niko Pavlović ponosan je na svoj ansambl.
– Za “Mammu miju” postoji lista čekanja od 20.000 ljudi. A na toj predstavi kazalište zaradi 8500 kuna, a na dramskom “Bljesku zlatnog zuba” 12.500 kuna. Svaka produkcija mjuzikla stoji između milijun i milijun i pol kuna. Zato je van pameti govoriti da mjuzikl danas u Hrvatskoj može biti komercijalan. Uostalom, u Ljubljani se karta za “Mamma miju” plaća 35, a u nas 15 eura – tvrdi Pavlović.
Dramatičnost u raspravu, koju je pomirljivo moderirao Miro Gavran, unio je Vlado Štefančić kada je povišenim tonom zatražio od ravnatelja Komedije da iz ladice izvadi pet hrvatskih mjuzikala koji tamo čame.
_ Gdje je danas Zagrebačka škola crtanog filma? Gdje je Zagrebačka škola mjuzikla? “Gubec bega” je ansambl odbio igrati, pa sam ja založio stan. Ako mjuzikl o Matošu, koji već pet godina nudim Komediji, propadne, ja ću kazalištu dati sve što imam – bio je oštar Štefančić.
Jagoda Martinčević zapitala se gdje su nasljednici Kabilja i Jusića i postoje li, rekavši da mjuzikl ne može biti prosječan. Tajnik Hrvatskog društva skladatelja Antun Tomislav Šaban podsjetio je da novih autora ima te da treba osustaviti proizvodnju mjuzikala. Igor Weidlich, koji je radio na nezavisnom projektu “Crna kuća”, rekao je da su imali desetke tisuća posjetitelja, ali da su financijski ostali na nuli. •
