Hrvatski jezikoslovac

U 71. godini preminuo je Marko Samardžija

marko samardžija
Boris Ščitar/PIXSELL
19.02.2019.
u 12:18

Autor je brojnih znanstvenih radova i knjiga među kojima je i "Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik"

Marko Samardžija, hrvatski jezikoslovac, akademik, profesor sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, autor brojnih znanstvenih radova i knjiga među kojima je i "Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik" preminuo je u 71. godini. 

Biografija akademika

Rođen je 2. rujna 1947. (Vođinci kod Vinkovaca). Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1971. diplomirao je dvopredmetni studij jugoslavenskih jezika i književnosti (A) i filozofije (B-predmet) i stekao stručni naziv "profesor jugoslavenskih jezika i književnosti". Od 5. rujna 1971. profesor je pripravnik na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U akademskim  godinama 1971./72. i 1972./73. odslušao je poslijediplomski studij (studij III. stupnja) lingvistike – smjer hrvatski jezik. Magistrirao je 1977. ("magistar iz područja lingvistike s osobitim obzirom na hrvatski jezik"). 27. prosinca 1973. izabran je za asistenta pri Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik u Odsjeku za jugoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od 1980. znanstveni je asistent. Doktorirao je 1986. obranivši disertaciju "Valentnost glagola u suvremenom hrvatskom književnom jeziku" i promoviran u "doktora društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije". Godine 1987. izabran je u zvanje docenta, od 1992. izvanredni, od 1996. redoviti je sveučilišni profesor. 17. prosinca 2002. izabran je u "trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora u humanističkom znanstveno-nastavnom području; znanstveno polje: jezikoslovlje".

Predstojnik je Katedre za hrvatski standardni jezik od 1992. do 2006. Pročelnik je Odsjeka za kroatistiku od 1996. do 1998. Bio je gost lektor na Sveučilištu u Kölnu ak. god. 1977./78. i 1978./79., gost docent na istom sveučilištu ak. god. 1986./87. i 1987./88. Također, bio je i gost profesor na Visokoj pedagoškoj školi D. Berzsenyija u Szombathelyu (ljetni semestar 1996.), na Sveučilištu u Mostaru (od 1995. do 2003.) i na Sveučilištu u Pečuhu (ljetni semestar 2004.). Gost predavač na sveučilištima u Budimpešti, Katowicama, Ljubljani, Poznanju, Warszawi i (višekratno) u Skopju.

Ravnatelj je Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (2000. – 2001.).

Sudionik je međunarodnih slavističkih kongresa u Bratislavi (1993.), Krakowu (1998.), Ljubljani (2003.), Ohridu (2008.) i Minsku (2013.). Sudionik hrvatskih slavističkih kongresa u Puli (1995.), Osijeku (1998.), Zadru (2002.), Varaždinu (2006.) te u Vukovaru i Vinkovcima (2014.). Član je Međunarodne komisije za slavenske književne / standardne jezike (od 1995.) i Međunarodnoga slavističkoga komiteta (od 2008.). Umirovljen je 1. siječnja 2017.

 

Ključne riječi

Komentara 3

Avatar prahrvat
prahrvat
14:58 19.02.2019.

Bio je sjajan profesor! Počivao u miru.

UH
Urvan_Hroboatos
16:14 20.02.2019.

Moja sućut. Niste naveli da su najvažnija Samardžijina djela "Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnoga jezika", te knjige o hrvatskom jeziku i pravopisu u doba 1918-1941, te o hrvatskom u NDH. Tu su i "Nekoć i nedavno", te niz djela koja sam s užitkom čitao. Slava i hvala profesoru Samardžiji.

Avatar rubinet
rubinet
21:30 24.02.2019.

dobar profesor.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije