Prava je svečanost kulture priređena u Beču sinoć u Muzeju Lieschtenstein na otvorenju izložbe "Showpieces" s rijetko raskošnim porculanskim predmetima Muzeja Marton iz Samobora. Doista, bilo je hrvatskih izložbi i dosad u glavnom austrijskom gradu, povijesno vrijednih i značajnih, s rijetkom građom i dobrom prezentacijom, ali ova je po zanimanju i brojnosti premijerne publike nadmašila sve prijašnje.
Johann Kraftner, direktor Muzeja Liechtenstein, na otvorenju je rekao kako nisu znali da u maloj Hrvatskoj postoji ovako vrijedna zbirka predmeta među kojima posebno mjesto zauzima porculan proizveden oko 1800. godine u bečkim radionicma, poznatima i cijenjenima u svijetu po vrsnoći i dekorativnosti pojedinih primjeraka.
- Iznimna je to kolekcija, zadivljuje što je ovdje izložen samo dio Martonove zbirke porculana. Mnoge generacije sad prvi put u palači Liechtenstein imaju priliku vidjeti takvo bogatstvo postavljeno u jednoj od ponajljepših knjižnica u Europi koja datira iz 1790. godine. Tako se vrijeme formiranja knjižnice koja broji oko sto tisuća rijetkih knjiga poklapa s vremenom nastanka i proizvodnje porculana, pa nije slučajno da je porculan postavljen u vitrine oko kojih su police s raritetnim knjigama u toj palači, koja je jedna od najvećih u Beču i jedna među rijetkima koja nije stradala u ratu, rekao je direktor Johann Kraftner.
A sam kolekcionar Veljko Marton, presretan što su uz Austrijance na otvoenje došli i brojni hrvatski Austrijanci i veleposlanik Jašić te predstavnici hrvatskoga Ministarstva kulture i i Zrinka Vrabec Mojzeš kao izaslanica predsjednika Ive Josipovića, rekao je kako je bečki porculan u središtu njegova zanimanja kad je riječ o skupljanju porculana.
Claudia Lehner-Jobst, kustosica koja je obradila Martonovu građu iz velebne zbirke, specijalistica za klasicistički i neoklasicistički porculan, rekla je na otvorenju kako je ovo izuzetna zbirka za koju nisu znali da postoji, a u Beču je sada predstavljena tek jedna petina od svega što Muzej Marton ima, a odnosi se na proizvodnju u bečkoj manufakturi porculana. Kriteriji po kojima su birani izlošci za ovu prvu veliku bečku izložbu bili su rijetkost, očuvanost i raznolikost izrade, kao i prisutnost krajolika, portreta i antičkih prizora na dekoraciji porculana, kao i to što upravo Marton ima ove sjajne bijele figurice od tzv. biskvit porculana, kojih nema u bečkoj zbirci.
- Marton je defiinitivno bio brži od nas pri kupovanju tih figurica, izjavila je Claudia Lehner-Jobst.
Izložba će u Beču biti otvorena više od pet mjeseci, a u Hrvatskoj su je ovog proljeća već imali prilike vidjeti Zagrepčani.
odlicno da je to predstavljeno u Becu na nacin na koji bi se sve hrvatske izlozbe morale predstavljati, pogotovo ako se nalaze na respektabilnim mjestima poput muzeja lichtenstein. jer samo tako izlagac za cijenu koju placa da bi uopce mogao izloziti, dobiva i vrlo potreban lokalni i vrlo profesionalni PR a time naravno i publiku koja ce tu izlozbu narednih mjeseci posjecivati. hrvatske su izlozbe pa i pokojnog ede murtica (bas kao i oliverovi koncerti) uredno predstavljene u hrvatskim medijima, dosla je hrvatska publika sto iz austrije a sto oni koji su se dotepli od doma kako bi se mogli pohvaliti da su bili u becu na izlozbi. za naseg tada najpoznatijeg slikara austrijanci nisu ni culi a nisu mogli nista o njemu u lokalnim novinama procitati. zasto? jer su organizirali podobni i to na svoj nacin umjesto da daju teskim profesionalcima da odrade posao sa svojim kontaktima. isto tako je izostala i publika koja je bila neinformirana ili nedovoljno informirana. sramota, zar ne?. zato kapa dolje martonu i svaka cast da je ulozio svoj vlastiti novac u umjetnost i u buducnost. i to ne samo u muzej marton vec i u predstavljanje ove vrste u becu. cestitam!