Kad je Alexander Calder u pitanju, likovna kritika uglavnom je složna da je njegova djela teško opisati, treba ih vidjeti. Hrvatska publika za to će dobiti priliku u Umjetničkom paviljonu gdje se 26. rujna otvara raskošna izložba “Magija skulpturalnog pokreta”, po Calderovu opusu skupljenom na jednom mjestu jedinstvena u Europi.
Izložba visokog rizika
– Doista je riječ o premijernoj izložbi slavnog američkog kipara kako u Hrvatskoj tako i u ovome dijelu Europe. Čak i šire. Ta nas činjenica učvršćuje u uvjerenju da je Hrvatska sve važnija točka na likovnoj karti Europe. Koliko mi je poznato, od hrvatske samostalnosti do danas djela jednog autora nisu došla u našu zemlja iz ovako velikog broja važnih muzeja, važnih ne samo u Europi već globalno. Posudbe smo realizirali iz Tate Moderna, Centre Georges Pompidou, The Solomon R. Guggenheim Fondation, Collezione Peggy Guggenheim, Louisiana Museum of Modern Art, Ludwig Museuma, GAM – Muzeja moderne i suvremene umjetnosti iz Torina, drugih institucija i privatnih galerija – kazala nam je Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona i autorica izložbe, izbora djela i likovnog postava. Na projektu je sa svojim timom počela raditi još 2015. godine, a ukupan trošak izložbe je oko dva i pol milijuna kuna. Calderovi radovi, njih ukupno 35, u pratnji kurira koji su obično i restauratori, upravo pristižu u Zagreb gdje se, kao što je uvijek slučaj kod međunarodnih izložbi, nakon što se aklimatiziraju, postavljaju na unaprijed predviđena mjesta u prostoru.
– Tate iz Londona, primjerice, tražio je još početkom srpnja da im pošaljemo nacrt postava s točno naznačenim mjestima za njihova djela. Shodno tome svi radovi vezani uz postav izložbe moraju biti gotovi do dolaska djela. Jedan dio djela je tu, ostalo dolazi tijekom tjedna. Posebno bih izdvojila jedan stabil. Naime, Calder je radio ogromne stabile, visoke nekoliko metara. Naravno da skulpturu visoku 7 ili 8 pa i više metara iz više razloga ne možete posuditi jer, da bi se transportirala, potrebno ju je rastaviti pa opet sastaviti, i to u dolasku i odlasku, što je vrlo zahtjevno. Uz to, transport je nevjerojatno skup, osiguranje također... Sretni smo što ćemo ipak na izložbi imati jedan takav biser. Riječ je o stabilu iz Museuma Ludwig visokome dva metra koji rijetko napušta muzej. Ovih dana ga upravo sastavljamo i imat će centralno mjesto u paviljonu – otkriva Poklečki Stošić. Spomenuti stabil je, doznajemo, vrijedan više od milijun i pol eura.
– Mnoge će na izložbi iznenaditi i da je Calder bio izvrstan slikar jer izložit ćemo i njegove slike. Uglavnom, kuriri koji u pratnji umjetnina dolaze u Zagreb ne sudjeluju u postavljanju, ali zato svako djelo, kada se izvadi iz sanduka, pregledaju zajedno s nama te se potom piše izvještaj o stanju djela. Naravno da su mjere osiguranja jake jer je riječ o izložbi visokog rizika kako se nazivaju izložbe s ovako, izuzetno vrijednim radovima. Senzacionalno je makar i na tri mjeseca imati radove najslavnijeg američkog kipara i biti dijelom tog svijeta u kojemu se odvijaju velike izložbe. To je i poanta našeg rada – učiniti Zagreb i Hrvatsku, kada je riječ o umjetnosti, jednako vrijednom prijestolnicom Europe, a to možete, kada govorimo o likovnoj umjetnosti, samo kroz izložbe velikih autora svjetske scene poput Caldera - dodala je.
Alexander Calder jedan je od najvažnijih inovatora u skulpturi 20. st. Doduše, nije prvi koji je “pokrenuo” skulpturu. Učinili su to prije njega i Marcel Duchamp i Naum Gabo, ali Calder je bio najtemeljitiji i najdosljedniji u eksperimentiranju. Bio je predan istraživanju pokreta te tome posvetio gotovo cijelu karijeru. Među prvima je mobilnost (promjenjivost) primijenio kao lajtmotiv i udahnuo joj osobenu poeziju i univerzalnu simboliku. Za svoje skulpture pisao je upute o sastavljanju i rastavljanju, a zanimljivo je istaknuti kako je osobno postavio svoje skulpture u eksterijeru Muzeja Louisiana s kojim Paviljon surađuje i na ovoj izložbi. Calder (22. rujna 1898., Lawnton, Pennsylvania – 11. studenog 1976., New York) dolazi iz obitelji slavnih kipara, njegov djed i otac također su bili kipari te je prve poduke dobio od njih, a školovanje nastavio kroz privatne satove slikarstva, na studiju umjetnosti u New Yorku i upisao studij inženjerstva koji mu je dao ključna znanja za inovaciju mobilnih skulptura. U dvadesetim godinama izrađuje prve skulpture od drveta, a 1927. nastaju i njegove prve pokretne igračke.
Umjetnik, inženjer i inovator
U kasnim dvadesetima stvara prve žičane figure. U tridesetima u Parizu upoznaje Mondriana, Miróa, Arpa i Duchampa te se pridružuje grupi Apstrakcija-kreacija i počinje raditi na mobilima koji se pokreću mehanički. Uskoro nastaju i njegove statične monumentalne konstrukcije koje je nazvao stabilima. Upravo oni vrlo su važan dio povijesti kinetizma i moderne umjetnosti, s obzirom na to da označavaju raskidanje veza između kinetizma i mehanički pokretanih djela. Izložba u Umjetničkom paviljonu fokusira se upravo na taj dio kiparove karijere. Što se tiče izgleda zagrebačkog postava, on je još tajna, no Poklečki Stošić nas uvjerava da posjetitelje očekuje čarolija iz koje neće željeti otići, a izložba će se moći razgledati do 5. siječnja 2020. godine.
