Je li neprocjenjiva Zbirka krapinskog diluvija, koju već dulje od stoljeća čuva Hrvatski prirodoslovni muzej, u opasnosti? Jakov Radovčić, ugledni hrvatski paleontolog i umirovljeni kustos i muzejski savjetnik HPM-a, koji je godinama bio voditelj Geološko-paleontološkog odjela muzeja, odgovara potvrdno, zbog čega je uputio alarmantno pismo ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek, ali i Hrvatskom vijeću za kulturna dobra.
Radovčić je prijavio “ozbiljnu ugroženost i posve neprimjeren i neadekvatan i stoga moguće opasan novi smještaj slavne zbirke te skandalozan odnos nadležnih institucija prema jednome od najvažnijih hrvatskih i svjetskih kulturnih dobara”. Radovčić apelira da Vijeće proglasi ugroženost kulturnog dobra kako bi se hitno pronašao novi, prikladan prostor za trajnu pohranu, čuvanje, dostupnost i studijsku ekspoziciju zbirke krapinskoga pleistocena.
Radovčić tvrdi da je novouređeni prostor čuvaonice na adresi Novi Petruševec 6 neadekvatan te da su dokumenti koji su preseljenje omogućili upitni i nevažeći.
– Upitno je može li se najvažnija, dokumentima neprecizirana muzejska građa i muzejska dokumentacija vezana za Zbirku krapinskoga diluvija upakirati u sveopću građu i premjestiti u Novi Petruševec – tvrdi Radovčić, koji misli da Zbirka krapinskog diluvija ne može biti upakirana u raznovrsnu prirodoslovnu građu jer je time nivelirana na fundus lakše obnovljive organske građe.
– Stalni unos nove organske građe otvara vrata nekontroliranom i stalnom dotoku moguće kontaminirane građe u muzejske prostore. Organska građa, a s njom i mnogi agresivni mikrobi ili štetnici, lako mogu biti uzrok razgradnje delikatnih organizama i zaraza drugom fundusu. Muzejska praksa ovog muzeja prije dvadesetak godina svjedoči o opasnom fenomenu zaraze i uništavanja postojećeg fundusa! Sjećamo se kako je jedna takva zaraza i razvoj plijesni ozbiljno oštetio delikatni paleontološki fundus iz posve rijetkih taložina pradavnih mora i jezera. Pojedina muzejska građa, posebice delikatne osteološke zbirke, svakako su rijedak i izuzetan fenomen i posljedica zamršenih procesa fosilizacije i očuvanja ostataka davno živućih organizama. Prirodoslovna građa nije jedinstvena i ne može biti jednako tretirana ni vrijedna ili pak lako dostupna ili obnovljiva. Starost prirodoslovne muzejske građe može biti u rasponu od nekoliko dana do nekoliko stotina milijuna godina pa, ako muzejski radnici ne mogu kontrolirati stroge koridore razmještaja i statusa građe, nekoliko dana može lako uništiti ono što priroda čuva milijune godina – tvrdi Radovčić.
Pročelnica zagrebačkog Ureda za kulturu Milana Vuković Runjić izjavila je da je Hrvatski prirodoslovni muzej za premještaj Zbirke krapinskog diluvija ishodio sve potrebne dozvole.
– Muzej je za preseljenje građe u novu Čuvaonicu fundusa HPM-a pribavio mišljenje Ministarstva kulture od 16. 7. 2020. o izlučivanju cjelokupne građe i dokumentacije muzeja u novouređeni depo, rješenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode kojim se izdaje prethodno odobrenje za premještanje cjelokupnoga fundusa te rješenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode od 28. 4. 2020., kojim se utvrđuju mjere zaštite za palaču Amadeo kao i mišljenje od 1. 3. 2020. i očitovanje Ministarstva zaštite okoliša i energetike od 2. 1. 2020. o premještaju muzejske zbirke – tvrdi Vuković Runjić.
I ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjana Vlahović ističe da je muzej dobio sve potrebne dozvole za preseljenje građe.
– Nove čuvaonice muzejske građe i dokumentacije prve su namjenski sanirane i uređene čuvaonice najviših muzeoloških standarda u Hrvatskoj u koje je Grad Zagreb uložio 12,3 milijuna kuna bez PDV-a kako bi prednjačio u zaštiti kulturne baštine. Projekt novog muzeja, dakle rekonstrukcije i dogradnje palače Amadeo koji sufinancira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU s 57,2 milijuna kuna, a partner Grad Zagreb s 12 milijuna kuna, pretpostavlja preseljenje cjelokupnoga fundusa u nove namjenski uređene čuvaonice jer je prostor u Demetrovoj nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa potpuno neadekvatan za pohrane kulturne baštine, muzejskog inventara, svakodnevne muzejske aktivnosti, rad i posjete – ističe T. Vlahović. Ona navodi da je do sada preseljeno 95 posto muzejske građe i dokumentacije (više od 1,3 milijuna muzejskih predmeta) te naglašava da upravitelj Antropološkog centra HAZU Mario Šlaus misli da nove čuvaonice predstavljaju veliki iskorak po pitanju sigurnosti i uvjeta pohrane građe krapinskog diluvija u odnosu na sadašnje uvjete u Demetrovoj.
Tatjana Vlahović ističe da HPM postupa u maniri dobrog čuvara i odgovorne muzejske institucije kako bi nakon 180 godina, koncem 2023. godine građani mogli razgledati novi Hrvatski prirodoslovni muzej u obnovljenoj gornjogradskoj palači Amadeo.
