Kakve je maestralne portrete, raskošne i ljupke ženske aktove, alegorijske prizore poput "Gundulićeva sna" stvorio tijekom svog života hrvatski slikar Vlaho Bukovac (rođen u Cavtatu 1855., umro u Pragu 1922.), od jučer može vidjeti nizozemska publika u Gemeentemuseumu u Den Haagu, na dosad najvećoj retrospektivnoj izložbi sa stotinu djela jednoga od najvećih umjetnika s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Prvo sudovi, sada muzeji
Iako Den Haag Hrvate asocira ponajviše na Međunarodni sud, u posljednje vrijeme odvija se sjajna suradnja muzejskih ustanova iz toga grada i Zagreba.
Bukovčevu izložbu, koju je organizirala zagrebačka Moderna galerija s Biserkom Rauter Plančić na čelu, otvorio je ministar kulture Božo Biškupić. Zajedno su ponajbolje slike umjetnika koji je u svojih 67 godina života spojio svijet od Cavtata, SAD-a i Pariza, Zagreba do Praga. "Vlaho Bukovac - Hrvatski kozmopolit" u kronološkom slijedu predstavio je kustos Igor Zidić. Bukovčev opus sačuvan je ponajviše u Hrvatskoj, a dijelom rasut u svijetu. Za razliku od umjetnikove retrospektive predstavljene u Pragu, Zidić u Gemeentemuseum unosi i deset djela koja se mogu vidjeti prvi put, poput akta pariške kurtizane "La grande Iza" s kojom je mladi Bukovac osvojio pariški Salon 1882. godine, a tridesetih godina 20. stoljeća kupio ju je na aukciji diplomat Pavle Beljanski u čijoj se spomen-zbirci u Novom Sadu nalazi do danas.
Spojio Zapad i Istok
Ponajboljih 25 djela otpremljeno je iz zagrebačke Moderne galerije, dubrovačka Galerija umjetnina i Zbirka Bukovac u Cavtatu dale su 23 djela, neke su slike iz Splita, a dio su posudili privatni kolekcionari, među njima Vidošević i Sanader. Prvi put javno je izložen akt "Ružičasti san" iz nekadašnjega Kraljevskoga dvora u Beogradu, potom slike iz Narodnoga muzeja. Kako kaže Benno Tempel iz Gemeentemuseuma, vratit će se na neki način dug "zaboravljenom majstoru" što ga se 1986. nije sjetio pariški Muzej d'Orsay otvoren bez Bukovčevih slika. Izložbu su financijski podržali Ministarstvo kulture, zagrebački Gradski ured za kulturu i Privredna banka Zagreb.
