Pokušajte razumjeti sljedeći tekst:
Pemra isritivžajnu na jondem egsenlokm seivučltišu sjnvedeo je kkao su preondaa sovla u ričjei, jdnieo je vnžao da je pvro i psljdenjoe solvo na pavorm msjetu. Oatastk mžoe btii bmlseesin, ali to urpkoss tmoe mežtoe pčitrotai bez pblomrea. To se dšveaa zgob tgoa što ne čtaimo slvoo po svolo, ngeo naš mzoak vdii ričjei kao sklie.
Ovaj tekst možete pročitati zato što ste čitali brzo, pa ste primjećivali cijele riječi odjednom. Kad ne biste pogledom obuhvatali cijele riječi, nego kad biste, kao na početku čitalačke karijere u osnovnoj školi, promatrali slovo po slovo, taj tekst ne biste mogli razumijeti.
Na seminaru brzog čitanja cilj je odmaknuti se i od čitanja „riječ po riječ“, pa čitati red po red ili nekoliko redova odjednom.
Um uvijek želi uspoređivati, misliti, kategorizirati, zaključivati, pretpostavljati, očekivati,… Naučili smo čitati isključivo umom,ne čitajte tako.
Ne vežite se za slova i riječi, oni predstavljaju samo kamen na koji možete stati, ali ga, što je prije moguće, trebate napustiti i ostaviti za sobom.
Koristimo li se umom na pravi način, um može biti izuzetno dobar saveznik, koristimo li ga pogrešno, postaje razoran. Onog trenutka kad počnete nadzirati um(mislioca) aktivira se vaš nivo svjesnosti. Tada počinjete shvaćati kako pored misli postoji prostrano carstvo inteligencije, kako je misao samo sićušni vid te inteligencije.
Brzinu čitanja mjerimo pročitanim riječima u minuti.
Slovkanje (tako ste naučili čitati u školi) ograničava brzinu čitanja. Ono otežava razumijevanje i pažnju pri čitanju.
Čitanje „ riječ po riječ „ malo pospješuje kvalitetu čitanja, dobar čitač čita po logičnim cjelinama,a izvrsni čitači čak i nekoliko redova istovremeno.
Brzina čitanja
Svi smo naučili čitati metodom glasa iabecede. Određenim glasovima pridruživali smo znak, odnosno slovo. Ta smo slova zatim vezali u slogove, a slogove u riječi. Više riječi čini rečenicu. Što tekst ima više riječi i rečenica, mi ulažemo veći napor zbog straha da ćemo propustiti nešto važno. Usađena nam je misao „Čitaj polako i pažljivo.“ Takav pristup čitanju stvara začarani krug jer što se sporije čita, manje razumijemo. Naš mozak ne zna što smo pročitali dok ne stvori sliku. Sporim čitanjem gomilamo misli nevezane za pročitano. Tada u mozgu nema mjesta za stvaranje slika o pročitanom. Zamislite koliko puta ste mislili da čitate, vaše oko je pratilo svaki znak (slovo), a nakon nekoliko stranica niste znali što ste pročitali. Mozak je bio zaokupiran drugim mislima (slikama) i nije bilo mjesta za slike pročitanog. Rezultat toga je bio vraćenje unazad i ponovno čitanje istog teksta.
Tehnika brzog čitanja sastoji se od vježbanja usvajanja cjelina misli, stvaranja slika o pročitanom, a ne povezivanja pojedinih rječi. Usvajanje cjelina misli postiže se širenjem vidnog polja, povećanjem brzine ritmičkog pomicanja očiju (oči ne skaču sa slova na slovo već klize po teksu), smanjenjem subvokalizacije (slovkanja) i vraćanja na pročitano.
Brzo čitanje pročitano odmah pretvara u slike (prikaze), zamisli ili asocijacije pa se tako pamte slike, a ne riječi. To je moguće jer je istovremeno aktivna lijeva i desna strana mozga. Povećanjem pamćenja, budi se pozitivna emocija kod čitaoca jer se osjećaju sigurnim, odnosno svjesni su pročitanog.
Prosječna brzina tradicionalnih čitača je između 150-200 riječi u minuti. Manje od jednog postotka ljudi čita brzinom od 400 riječi u minuti. Ako vježbom dostignete brzinu od 600 ili 700 riječi u minuti pripasti ćete isto tako maloj grupi čitača koja čita red po red. Ako vježbom dođete do čitanja preko 1000 riječi u minuti, oslobodili ste se čitanja red po red i imate sposobnost čitanja nekoliko redova odjednom.
,,Ako ti se trud posvećen knjigama ponekad čini napornim, ne zaboravi da je napor neizbježan teret na prijeko potrebnom putu.,,
,, Brzina je duša svakog posla, a ništa ne doprinosi brzini onoliko koliko metoda.,,
Pisma lorda Chesterfielda sinu
/ Strategija uspjeha u društvu / 18. st.
ZAŠTO JE DOBRO DA BRZO ČITAMO ILI ZAŠTO KADA ČITAMO TRADICIONALNO IMAMO LOŠE RAZUMIJEVANJE, SPORI SMO I VRAĆAMO SE NEKOLIKO PUTA NA ISTI TEKST, A PRITOM SE BORIMO SA DRUGIM MISLIMA?
-
objašnjenje je vrlo jednostavno,zamislite da naš mozak ima veličinu ili sposobnost korištenja 150 nekih jedinica
-
prilikom tradicionalnog čitanja on iskoristi 10 tih jedinica i brzo mu postane dosadno (znanstveno je dokazano da mozak voli brzo i pretjerano)
-
preostalih 140 jedinica ima potrebu da se aktivira, dosadno im je zbog usporenosti jer mozak zadovoljava samo formu(čita- zaokupiran je prepoznavanjem slova, povezivanjem slova u riječi, riječi u rečenice,traži smisao)
-
sadržaj se vrlo brzo izgubi
-
da bi se popunilo tih 140 jedinica počinju se nizati druge misli iz života
-
one nam zaokupljaju pažnju i više ne znamo što čitamo,kažemo da nismo koncentrirani
-
ubrzavanjem u čitanju dajemo mozgu dovoljno informacija-popunjavamo sadržajem iz knjige njegov cijeli kapacitet- pa on nema prostora za te druge misli
Postanite I vi brzi čitači, obogatite sebe novom vještinom koja će vam sasvim sigurno promjeniti pogled na pisani tekst, čitanje i učenje!
Usvajanjem vještine brzog čitanja dobivate:
-
Istreniran fokus( koncetraciju )
-
Mogućnost čitanja i do deset puta brže nego tradicionalno
-
Bolje i kvalitetnije razumijevanje pročitanog
-
Bolje pamćenje i razvoj percepcije
-
Odličnu memoriju zbog korištenja različitih mnemotehnika
-
Sposobnost boljeg organiziranjaa svog uma i ideja
-
Tehniku izrađivanja mentalnih mapa
-
Kako iskoristiti potpuni potencijal mozga
