Alergije izazvane hranom, tvarima koje udišemo, lijekovima i slično svima su manje-više znane, no manje je poznato da upravo traje sezona alergija na – hladnoću! Takve alergijske reakcije izazvane su kontaktima s hladnim predmetima, ledom, snijegom, vodom, vjetrom... Već nakon nekoliko minuta javlja se osip popraćen svrbežom, crvenilo, oticanje, najviše na mjestima izloženim hladnoći poput lica ili ruku.
Oprez i za ljetnog kupanja
Može se javiti oticanje usana, očiju, uški, nosa, čela ili čak cijele glave. Mogući su i “flekovi” po cijelom tijelu, smetnje u disanju ili čak anafilaktički šok koji može završiti kobno ako se bolesniku pravodobno ne pruži pomoć. Anafilaktički šok najčešće se događa pri naglom ulaženju ili skoku u hladnu vodu, pa na oprezu treba biti i ljeti. Oni koji na hladnoću ne reagiraju burnije od crvenila, laganog osipa i svrbeža često godinama ne prepoznaju da je riječ o alergiji.
Procjenjuje se da od preosjetljivosti na hladnoću pati oko pet posto alergičara, a obično se javlja u mlađoj dobi.Simptomi brzo nestanu čim se bolesnik utopli pa je izbjegavanje hladnoće (osobito rano ujutro i navečer) i utopljavanje najbolja prevencija. Dakako da je to u zimskom razdoblju vrlo teško i da se bolesnici moraju odreći zimskih radosti poput skijanja, grudanja ili sanjkanja. Treba izbjegavati i hladnu hranu (osobito sladoled i druge ledene deserte) i pića te dodirivanje hladnih predmeta. Napad na organizam
U ublažavanju alergijskih reakcija na hladnoću pomažu i antihistaminici (protualergijski lijekovi) koje treba uzeti najmanje pola sata prije izlaganja hladnoći. No stručnjaci upozoravaju da se kod alergija na hladnoću u organizmu ne oslobađa samo histamin nego i acetilholin, pa pomažu i lijekovi s antiholinergijskim učinkom. Generalizirani oblici alergije na hladnoću mogu se liječiti i kraćim davanjem kortikosteroida u injekcijama.
