Svijet se posljednjih godina suočava s rastućom krizom mentalnog zdravlja među mladima. Naslovi u novinama i na portalima o porastu anksioznosti i depresije među djecom i adolescentima postaju sve češći, a stvarni događaji često potresu čitave zajednice i postanu povod za dublje promišljanje. Tragični slučajevi poput samoubojstava mladih zbog vršnjačkog nasilja ili pritiska na društvenim mrežama, kao i priče o “burnoutu” među studentima, ukazuju na to da se mnogi mladi bore s problemima koje ne uspijevaju podijeliti s drugima.
Pandemija COVID-19 dodatno je pogoršala stanje, oduzimajući mladima ključne trenutke u razvoju poput druženja, školskih aktivnosti i osjećaja pripadnosti društvu. Na izolaciju smo polako i zaboravili, ali posljedice te izolacije još uvijek su itekako vidljive – više od trećine mladih prijavilo je osjećaj usamljenosti, dok je njih 25% razvilo simptome depresije. Stručnjaci upozoravaju da, ako se ne poduzmu konkretne mjere, dugoročne posljedice mogu utjecati ne samo na mlade pojedince nego i na društvo u cijelosti.
Međutim, kriza mentalnog zdravlja mladih nije samo posljedica COVID-a. Ovo je problem koji je postojao i prije pandemije, a povezan je s brzim tehnološkim napretkom, promjenama u obiteljskim i društvenim strukturama te sve većim pritiskom da se uspije u svijetu gdje je uspjeh često definiran nedostižnim standardima. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) već godinama upozorava da mentalni poremećaji postaju jedan od vodećih uzroka invaliditeta među mladima, a globalni podaci otkrivaju da su problemi mentalnog zdravlja u porastu u gotovo svim dijelovima svijeta.
Mentalno zdravlje mladih u brojkama
Prema istraživanjima Mental Health Foundationa, 20% adolescenata doživljava mentalne probleme u bilo kojem trenutku u životu. Još je alarmantniji podatak da 50% svih mentalnih poremećaja započinje prije 14. godine, dok se 75% razvija do 24. godine. To ukazuje na kritično razdoblje za intervenciju i podršku.
Utjecaj pandemije na mentalno zdravlje
Pandemija COVID-19 pogoršala je mentalno zdravlje mladih diljem svijeta. Mnogi su se suočili s izolacijom, prekidom obrazovanja i neizvjesnošću, što je povećalo stopu depresije i anksioznosti. Studija UNICEF-a pokazuje da je 1 od 7 adolescenata prijavio osjećaj izolacije tijekom pandemije, dok je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) istaknula porast slučajeva stresa i nesanice među mladima.
Rješavanje problema: važnost podrške i edukacije
Jedan od ključnih problema je što čak 70% mladih s mentalnim poteškoćama ne dobiva odgovarajuću pomoć. Razlozi uključuju stigmu, nedostatak resursa u njihovoj okolini i nedovoljno znanja o tome kako i gdje potražiti pomoć. Programi usmjereni na edukaciju i destigmatizaciju pokazali su se učinkovitima u povećanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja.
Što dalje?
Zaštita mentalnog zdravlja mladih zahtijeva zajednički napor cijelog društva, uključujući roditelje, škole, zdravstvene sustave, nevladine organizacije, čak i velike korporacije. Ulaganje u prevenciju i osiguravanje pristupa profesionalnoj pomoći ključni su koraci u stvaranju zdravije budućnosti za cijelo društvo.
Projekt Večernjeg lista "Brave TALK" želi upravo to, podići svijest o važnosti mentalnog zdravlja mladih, pružiti edukaciju i otvoriti prostor za razgovor o problemima koji često ostaju skriveni. Sada je pravo vrijeme je da pokrenemo dijalog, ako želimo da sretna, zdrava generacija transformira Hrvatsku, te da osiguramo da svaki mladi čovjek ima priliku za zdrav i sretan život jer samo tako možemo postati bolje društvo.
