Kleopatrina slastica i eliksir mladosti
Iz legendi Maja doznaje se da je avokado davao magične moći njihovim princezama. Danas, pak, stručnjaci govore da je avokado jedna od najnutritivnijih voćki. Štoviše, avokado je na glasu kao jedna od prvih voćki koje bi trebalo ponuditi bebi nakon šestog mjeseca života, jer je bogat jednostavno topljivim mastima, uravnoteženog je sastava, a blagog je okusa i lako se priprema. Naziv mu, inače, potječe od astečke riječi ahuacatl, a kolokvijalno ga se, zbog grube kore, zove i 'aligatorska kruška'. Potječe iz Središnje i Južne Amerike, gdje se uzgaja otprije 8000 godina prije Krista. Od sredine 17. stoljeća preko Jamajke stiže u Aziju, dok je u SAD-u uzgoj avokada počeo početkom 20. stoljeća. Danas, pak, postoji osamdesetak sorti, a među najpoznatijima su bacon, fuerte, gwen, hass, pinkerton, reed i zutano.
Oleinska kiselina zaslužna je za osjećaj sitosti
Ulje avokada uništava slobodne radikale – molekule koje su glavni uzročnici degenerativnih procesa kože i unutarnjih organa, odnosno – starenja. Znanstvenici s meksičkog sveučilišta u Michoacana de San Nicolas de Hidalgo otkrili su da njegovi sastojci prodiru i u mitohondrije, odnosno u dijelove stanica zaslužne za proizvodnju energije, piše britanski Daily Mail. Otprije su, pak, znanstvenici ustanovili da avokado snižava kolesterol te smanjuje razinu masnoća koje se vezuju uz dijabetes. I tu nije kraj dobrim vijestima vezanim uz avokado. Istraživanja su pokazala da oleinska kiselina, koje ima u avokadu, može smanjiti apetit. Na medicinskom fakultetu Albert Einstein College of Medicine Sveučilišta Yeshiva University u New Yorku ustanovili su, naime, da se spomenuta oleinska kiselina u želucu pretvara u lipidni hormon. On, pak, aktivira dio mozga koji našem tijelu signalizira da smo siti. Oleinsku kiselinu sadržavaju, inače, i maslinovo ulje te ulje koštica od grožđa.
Uspijeva i na jugu Jadranske obale
Avokado spada u bobičasto voće, a raste na zimzelenim stablima koja u visinu narastu šest do dvadeset metara. Listovi su elipsasta oblika i dužine desetak centimetara. Avokado cvjeta u grmovima cvjetova, koji sadrže 100-300 manjih cvjetova. Plodovi su okrugli, zelene boje, a teški su do dva kilograma.
Premda je avokado tropsko voće, uzgoj je moguć i u mediteranskoj klimi, pa postoje stabla koja daju plodove i na jugu naše obale. Može ga se, međutim, uzgojiti i u stanu, pa ga ljeti iznijeti na balkon ili u vrt. Avokado nije pretjerano zahtjevan što se vrste zemlje tiče. Rast će u blago kiseloj zemlji, kakva obično u vrtlarstvu i jest, s tim da mora biti lagano vlažna tijekom cijele godine. Najjednostavnije se, inače, razmnožava iz sjemena. Sjemenke valja dopola namočiti u vodu, tupim krajem nadolje, i natapati ih dok ne počnu klijati. Čekanje na klicu, pak, može potrajati i do tri mjeseca.
>>Hrana za oblikovanje tijela i skidanje masnih naslaga
