Djelom legenda, a dijelom i stvarna priča iz šesnaestog stoljeća govori da je Pietro Querini, mletački pomorac i trgovac, odgovoran za dolazak bakalara na Mediteran, a preko Venecije i u naše kraje. Querini je sa svojim brodicama doživio brodolom uz obalu Norveške gdje je prvi put okusio tu iznimnu ribu, ali svježu. No, kada se uputio prema Serenissimi, nakon mjeseci izbivanja, svoju je brodicu nakrcao suhom ribom koja je zgrozila njegove suvremenike intenzivnim mirisom.
Gurmani kakvi jesu Venecijanci pretvorili su bakalar u sjajnu deliciju pripremajući ga najčešće “on bianco”, s krumpirom u finu kremu. Na našim je obalama, gdje se ubrzo našao, bakalar zaplivao u izdanju “na žlicu” u juhi s krumpirom i pasiranom rajčicom, ili zapečen “na padelu”, pa čak i obojen crnilom sipe. Bakalar je odličan izbor za sve koji brinu o zdravlju i kalorijama jer sadrži važna dijetoterapijska svojstva i visoko je kvalitetna namirnica u nutritivnom smislu. Obiluje kalcijem, jodom i željezom, s vrlo malo masti (osim ako ih ne dodajte!) U bakalaru ima vrlo malo ugljikohidrata, a u 100 grama bakalara samo je 80-ak kalorija. Masti koje sadrži iz reda su esencijalnih, omega 3 masnih kiselina, koje su najprihvatljivije i utječu na neželjene promjene na arterijama, smanjuju razinu LDL kolesterola, snižavaju krvni tlak i djeluju protuupalno. Pripremite ga djeci zbog vitamina D koji je važan za pravilan rast i razvoj djece te sklonima osteoporozi.
Pametni zarađuju na glupanima.