S obzirom na berače koji su okupirali riječne nasipe, rubove šuma i šumarke podalje od prometnica, bazga je proteklih tjedana jedan od glavnih hitova među samoniklim biljem. Nakon što smo u koroni počeli više cijeniti svoje zdravlje i domaće, lokalne proizvode, tko ne bi poželio napraviti jeftin i osvježavajući sok od bazge, pohati njegove slatke cvjetove ili ih pak osušiti za pripravu ljekovitog i ukusnog čaja? Sitni i mirisni žućkasto-bijeli cvjetići koji rastu u grozdovima uglavnom se beru u kasno proljeće, do kraja lipnja, a bobičasti plodovi u kolovozu i rujnu. Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi, od koje su najvažnije crna i crvena bazga.
Ortoped savjetuje što raditi za zdrave zglobove:
Ljekovita je cijela biljka
Za ljekovita svojstva bazge znali su još prije 4000 godina, a i danas je priznaju kao diuretik, laksativ, čak i antireumatik.
Zapravo je cijela biljka ljekovita – lišće, kora, a posebice cvjetovi i sočne zrele bobice bogate vitaminima C, E i B1. Hipokrat je govorio da bazga može zamijeniti sve lijekove. Stari Europljani i Indijanci koristili su bazgu u liječenju upala, probavnih tegoba, žutice, ženskih bolesti i gripe. U starom Rimu žene su sokom od zgnječenih tamnoljubičastih bobica bojile kosu, u nekim se narodima bazga smatrala simbolom smrti i rođenja, a nekima je služila za zaštitu od zlih sila.
Neki su je pak smatrali vještičjom biljkom, a neki njome prizivali vile i vilenjake, uvjereni da će nakon što popiju vino od bazginih bobica moći i komunicirati s njima. Kako bilo, u većini naših krajeva najpopularnija je crna bazga (Sambucus nigra), čiji listopadni grm naraste tri, nerijetko i do 10 metara u visinu – i stoljećima ima primjenu u narodnoj medicini. No posljednjih desetljeća bazga je i predmet brojnih farmaceutskih istraživanja koja potvrđuju njezinu ljekovitost pri ublažavanju simptoma gripe, astme i upale dišnih putova, prehlade, kašlja... čak i peludnih alergija. Smatra se da su flavonoidi koje sadrži bazga odgovorni za većinu njezinih ljekovitih svojstava. Studija sa Sveučilišta u Grazu objavljena u European Journal of Clinical Nutrition potvrdila je da ekstrakt bazge zbog svog snažnog antioksidativnog djelovanja štiti naše stanice od oštećenja, smanjuje loš kolesterol, a time i rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti. Zrele bobice bazge imaju više antioksidanata od brusnica, borovnica i sličnog voća, doprinose boljem imunitetu, mršavljenju, smanjenju visokog krvnog tlaka... a u nekim se istraživanjima ispituje djelotvornost bazge i u liječenju oboljelih od raka i AIDS-a. Koristi se i u kremama protiv pjega i mrlja na koži, a čest je sastojak i krema za akne. Uvarak od mladih izboja i listova bazge koji se beru u travnju i svibnju djeluje kao diuretik i snižava šećer u krvi. Otopina od listova bazge u vrtu rabi se za odbijanje lisnih ušiju, crva i gusjenica. Čaj od kore s grana i stabla bazge, koja se bere od veljače do ožujka i od listopada do studenoga, djeluje kao laksativ i kao pomoć u mršavljenju.
Oprezno sa zelenim
Cvjetovi se pak beru za suhih i sunčanih dana, nikako poslije kiše. Suše se obješeni na prozračnom i sjenovitom mjestu da ne izgube boju, a nakon što su suhi, najbolje ih je čuvati u staklenim posudama s poklopcem ili celofanskim vrećicama do 12 mjeseci na suhom i tamnom mjestu. Dovoljno je dvije čajne žličice suhih bazginih cvjetova preliti s 2,5 dl kipuće vode i procijediti nakon 10-ak minuta. Čaj potiče znojenje kod gripe i prehlade, a usto je i vrlo dobra protuupalna vodica za ispiranje usta te sredstvo za grgljanje kod bolno natečenoga zubnog mesa i upale grla.
Poslužite li ga uz krišku limuna ili đumbira te žličicu meda, može pak biti i okrepljujući napitak nakon stresnog dana. Tko ima problema s probavom lako će si pomoći tako da 1 žlicu suhih bazginih bobica uspe u šalicu hladne vode. Nakon 12 sati čaj treba podgrijati, procijediti ga i popiti prije doručka. Englezi od bazge rade pite i umake, Rusi ocat i liker, a Nijemci i kompot, voćni sok, vino.... No pripazite. Iako je ljekovita, zeleni dijelovi bazge, peteljke i nezrele bobice, sadrže toksine koji mogu uzrokovati mučninu, povraćanje, proljev, teško disanje i bol u trbuhu.•
Sirup od bazge i mente
Sastojci: 40 većih rascvjetalih cvjetova, 5 šaka svježih listova mente, 3 l vode, 3 kg šećera, 3 limuna, 30 g limunske kiseline
Priprema: Cvjetove bazge i mentu operite. U velikom loncu pomiješajte vodu i šećer, stavite na vatru i kuhajte dok se šećer ne otopi, nekoliko minuta. Ostavite da se hladi pa dok je smjesa još mlaka, umiješajte limunsku kiselinu, potom bazgu, mentu i limune izrezane na kolutove. Ostavite da odstoji 24 sata. Procijedite sirup kroz sito i gazu. Ulijte ga u čiste boce koje ste sterilizirali u pećnici na 100°C. Nakon otvaranja sirup je najbolje držati u hladnjaku.
Pogledajte kako napraviti tatarski biftek:
Pekmez od bobica bazge
Sastojci: 2 kg zrelih bobica bazge, 600 g šećera, sok jednog limuna, 50 g vanilin šećera i 100-150 ml vode
Priprema: bazgu dobro operite pa u širok lonac stavite zrele bobice i vodu. Kuhajte na srednjoj vatri dok bobice ne počnu puštati sok, promiješajte, dodajte trećinu šećera. Kad bobice potpuno omekšaju, smjesu maknite s vatre pa je protisnite kroz fino cjedilo. Dobivenu pulpu i sok stavite u čist lonac, dodajte limunov sok i koricu te ostatak šećera. Nastavite kuhati na laganoj vatri miješajući. Pjenu skupljajte i bacajte. Pekmez je gotov kad dobijete kompaktnu, gustu, sjajnu smjesu. Ostavite je da odstoji 5 minuta pa ulijte u zagrijane sterilizirane staklenke.
Bazgin pjenušac
bazge, 800 g šećera, 700 g cvjetnog meda, 200 ml jabučnog ili kvalitetnog vinskog octa, 5 limuna rezanih na ploške i 15 litara vode
Priprema: sve te sastojke držite u velikoj posudi (ne smije biti metalna) nekoliko dana na suncu, a kada provrije, procijedite i nalijte u veću staklenu bocu. Tekućinu čuvajte od pet do šest tjedana uz povremeno propuštanje pritiska koji će se stvarati, a potom uživajte u gaziranom, lagano alkoholnom bazginu pjenušcu.
Pekmez od cvjetova bazge
jabuke (100% udjela voća), 500 g želirnog šećera 2:1, sok 2 limuna
Priprema: cvjetove bazge stavite u veću posudu i prelijte sokom od jabuke. Neka stoje u hladnjaku 24 sata, ali ih promiješajte nekoliko puta. Mješavinu bazge i soka procijedite uz pomoć sita i gaze (dobro sve zgnječite). Dodajte joj želirni šećer te procijeđeni sok dva limuna. Kuhajte smjesu na laganoj vatri 3-5 minuta nakon što zavrije. Vrući pekmez ulijte u sterilizirane vruće teglice (na 100°C u pećnici). Dobro ih zatvorite limenim poklopcem pa na nekoliko minuta okrenite naopako. Pekmez je spreman za serviranje nakon nekoliko dana, kad se sasvim stisne.
Pohana bazga
Pripremite tijesto kao za palačinke ili pivsko tijesto, umočite u njega cvjetove bazge i pržite ih u dubokom ulju dok ne poprime zlaćanu boju. Pohanu bazgu možete poslužiti kao prilog uz kakvo slano jelo, piletinu i šparoge, rižoto... ili pak kao slasticu posutu s malo šećera u prahu, cimeta, nasjeckanim bademima ili orasima, ili prelivenu voćnim sirupom. Ako vam je to prekomplicirano, sitne cvjetiće bazge jednostavno možete usuti u pripremljeno tijesto za palačinke, ispeći ih, a potom namazati omiljenim namazom.
Dariju Gašparović multipla skleroza nije spriječila da uživa u životu:
