Među najznačajnijim "prijetnjama" zdravlju kardiovaskularnog sustava u organizmu je kolesterol.
Spoj koji može značajno usporiti krvotok i stvoriti ozbiljne rizike za razne bolesti pa i srčani udar po svom je kemijskom sastavu alkohol koji je tijelu ipak potreban za normalno funkcioniranje. On je, naime, sastavni dio stanične membrane i steroidnih hormona, a glavni je razlog tomu što može biti i "dobar" i "loš" njegova različita cirkulacija kroz stanice.
– Kolesterol se među stanicama prenosi specijalnim prenosiocima koji se nazivaju lipoproteini. Nekoliko je vrsta prenosilaca kolesterola, a posebno su zanimljivi lipoproteini male gustoće (LDL) i lipoproteini velike gustoće (HDL). Povišena razina ukupnog i LDL-kolesterola te smanjena razina HDL-kolesterola povećavaju rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila. S druge strane, adekvatne razine istih ili smanjene razine ukupnog i LDL- te povećana razina HDL-kolesterola, taj isti rizik smanjuju. Promjene životnih, posebice prehrambenih navika često su prva terapija koja se savjetuje osobama koje imaju povišenu razinu kolesterola u krvi. Tek nakon što se prehranom ne uspije sniziti povišena razina kolesterola, liječenje se nastavlja primjenom lijekova, najčešće statina, no i tada, kako bi liječenje bilo uspješno, prehrana mora prilagođena – istaknula je nutricionistica dipl. ing. Mirela Marić iz poliklinike Aviva, dodavši kako je regulacija težine među najvažnijim stavkama u borbi protiv "lošeg" kolesterola.
Genetska predispozicija
Endogeni kolesterol je onaj koji stvara sam organizam, odnosno jetra, koja dnevno može proizvesti oko 1 gram kolesterola, a egzogeni kolesterol je onaj koji unosimo hranom, isključivo putem namirnica životinjskog podrijetla. Obiteljska sklonost, nepravilna prehrana i prekomjerna tjelesna težina najčešći su razlozi povišene razine kolesterola u krvi, a upravo je u hladnijim mjesecima u godini prehrana nešto "teža" od one ljetne pa kod pojedinaca postoji i veća sklonost taloženju neželjenog kolesterola. Važno je znati kako problem s povišenom razinom kolesterola nije isključivo vezan uz prekomjernu tjelesnu težinu, već od njega mogu patiti i debljanju manje sklone osobe, zbog nepravilne prehrane ili genetskom predispozicijom. Kako bi se rizici smanjili, uputno je držati se osnovnih pravila zdrave i uravnotežene prehrane, a za one koji već pate od hiperkolesterolemije važni su i neki dodatni savjeti.
– Dnevni unos kolesterola ne bi trebao prekoračiti 300 mg ili čak 200 mg ako je njegova razina izrazito povišena. Neka masti u ukupnom kalorijskom unosu osiguravaju do 25-30 posto kalorija, od toga zasićene do 8 posto, višestruko nezasićene do 10 posto i jednostruko nezasićene do 15 posto, a bjelančevine bi trebale osigurati 15 posto ukupnog kalorijskog unosa – objasnila je Marić.
Voće i povrće trebalo bi biti okosnica prehrane svake osobe koja pati od povišenog kolesterola, budući da ono obiluje antioksidansima koji dokazano sprečavaju oksidaciju LDL-kolesterola te posljedično tomu smanjuju rizik za stvaranje plaka na krvnim žilama. Važno je unijeti i dovoljnu količinu topivih vlakana koja u procesu probave stvaraju viskoznu masu koja štiti cjelokupan probavni sustav od apsorpcije različitih tvari, pa tako i kolesterola. Uz voće i povrće, orašasti plodovi te neke žitarice (zob, ječam i raž) najbolji su izvor topivih vlakana, ali i biljnih sterola, tvari kojima su brojne studije dokazale blagotvorno djelovanje na regulaciju razine kolesterola u krvi. Ipak, prehrana nekad nije posve dovoljna.
– Najranjivije su one skupine ljudi koje imaju izrazito visoki rizik od kardiovaskularnih događaja i tip povišenog kolesterola, koji je onaj genetski, s izrazito visokim lošim (LDL) kolesterolom. Nažalost, za takve bolesnike nema generalne preporuke, već je jedini ispravni savjet da se uz stroge dijetetske mjere (dijeta, redovito fizičko opterećenje, izbjegavanje alkohola i pušenja) posavjetuju s liječnikom koji ima potrebno iskustvo i znanje u liječenju ovakvih poremećaja – zaključuje doc. dr. sc. Krešimir Štambuk iz Klinike za kardiovaskularne bolesti Magdalena.
Oprez u zimskim mjesecima
Razlog izraženijeg povišenog kolesterola mogao bi biti u masnijoj hrani i manjku kretanja. Krešimir Štambuk pojašnjava zašto treba biti oprezniji tijekom zimskih mjeseci.
● Je li kod osoba koje pate od povišenog kolesterola ovaj problem veći u zimskim mjesecima?
Praćenje bolesnika s aterosklerozom u velikim registrima pokazalo je da postoje sezonske oscilacije lipida tijekom godine. Otkriveno je da je koncentracija ukupnog kolesterola viša u zimskim mjesecima za 5-12 posto (ovisno o registru), a također i da je tijekom zimskih mjeseci omjer dobrog (HDL)i lošeg (LDL) kolesterola na strani onog lošeg odnosno može se reći da bolesnici tijekom zime imaju nepovoljniji profil masnoća u krvi.
● Koji je razlog povišenog kolesterola u hladnijem dijelu godine?
Ovakve oscilacije objašnjavaju se na više načina, a najvjerojatnije je riječ o kombinaciji uzroka od čega su dvije teorije najprihvatljivije – prvo, tijekom zime izloženost suncu značajno je manja, a time i koncentracija vitamina D za koji se smatra da indirektno utječe na koncentracije i omjer dobrog/lošeg kolesterola. Drugo, tijekom zime ljudi se manje kreću i prehranom unose više masnoća. Ostaje ključno pitanje dovodi li ovakva sezonska oscilacija kolesterola i do većeg rizika odnosno kardiovaskularnog pobola tijekom zime? Poznato je da su kardiovaskularni poboli događaju češće tijekom zime, ali ipak ne možemo sa sigurnošću ustvrditi da je to primarno posljedica porasta kolesterola.
● Što, osim pravilne prehrane, može pomoći osobama u smanjenju kolesterola?
Da bismo mogli preporučiti smjernice za regulaciju masnoća u krvi, potrebno je učiniti pravilnu kategorizaciju. Neophodno je procijeniti dvije stvari – visinu kardiovaskularnog rizika i tip povišenog kolesterola (kolike su vrijednosti i kakav je omjer lošeg i dobrog kolesterola).
Što jesti
Žitarice i proizvodi od žitarica: cjelovite žitarice – zob, pšenica, ječam, raž, riža; integralni kruh, dvopek, peciva, tjestenina, krekeri, grisini. Meso, zamjene za meso, riba: bijelo pileće i pureće meso bez kožice, krto (mršavo) meso govedine, teletine, svinjetine, meso kunića i patke, soja i proizvodi od soje, riba. Jaja: uvijek kada je to moguće koristite samo bjelanjak jajeta. Mlijeko i mliječni proizvodi: obrano mlijeko (do 1% mliječne masti), jogurt, sir s niskim udjelom mliječne masti, svježi posni kravlji sir. Voće i povrće: svježe, smrznuto i konzervirano bez dodanih masnoća, sušeno voće bez dodanog šećera. Masti i ulja: biljna ulja – maslinovo ulje, ulje repice, bučino ulje, suncokretovo ulje; preljevi za salatu pripravljeni od navedenih biljnih ulja; margarini s uklonjenim transmasnim kiselinama; orašasti plodovi – bademi, orasi, lješnjaci. Juhe: Razne vrste juha sa smanjenim masnoćama i količinom soli – bistra pileća, goveđa, juha od rajčica, povrtna juha. Deserti, napici: smrznuti deserti – jogurt, sladoled; keksi, kolači, pite, pudinzi; tamna čokolada; prirodni nezaslađeni voćni sokovi, čajevi
Što izbjegavati ili ograničiti unos
Žitarice i proizvodi od žitarica: kruh, peciva, tjestenina od bijelog brašna; lisnata tijesta; masni krekeri.
Meso, zamjene za meso, riba: masno goveđe, teleće, janjeće i svinjsko meso; mesne i konzervirane mesne prerađevine; iznutrice; piletina i puretina s kožicom; prženo i pohano meso; školjke, rakovi i glavonošci; pržena riba.
Jaja: više od 4 jaja tjedno. Mlijeko i mliječni proizvodi: punomasno mlijeko, jogurti i sirevi s visokim postotkom mliječne masti, kravlji sir, mliječni sladoled. Voće i povrće: prženo povrće i povrće pripremano s maslacem, sirom ili umakom od vrhnja, prženo voće, voće s maslacem i vrhnjem i uz dodatak šećera, pommes frites.
Masti i ulja: životinjska mast, salo, slanina, maslac, vrhnje, palmino ulje, kokos, kokosovo ulje. Juhe: juhe koje sadrže punomasno mlijeko, vrhnje, mnogo masnoće životinjskog podrijetla, pileću kožicu. Deserti, napitci: komercijalni keksi, pite s velikim udjelom masnoća i šećera, kolači koji sadrže šećer, jaja, margarin, maslac, kokos, punomasno mlijeko, vrhnje ili sir, mliječna čokolada.
>>Slanina, mast, mlijeko nisu opasni, ali šećer ubija
>>8 namirnica dobrih za bubrege
ovakvi članci su najštetniji za zdravlje srca i krvnih žila