Glikemijski indeks je mjera koja označava intenzitet povišenja razine glukoze u krvi nakon konzumiranja određene hrane.
Namirnice visokog glikemijskog indeksa naglo povećavaju razinu šećera u krvi, što potiče izlučivanje velike količine inzulina u krvotok i transporta glukoze u stanice gdje se dio glukoze razgrađuje, a višak pohranjuje u obliku triglicerida, odnosno masti, pri čemu razina glukoze u krvi opada, pojačava se apetit i potreba za slatkišima.
Dugoročno, prehrana bogata namirnicama s visokim GI dovodi do povećanja koncentracije jednostavnih i rafiniranih ugljikohidrata, kroničnog povećanja razine inzulina, rezistencije stanica, pa se mala količina glukoze razgrađuje, a veća pohranjuje.
Uslijed toga se javlja pojačni apetit koji dovodi do prekomjernog unosa hrane što rezultira pretilošću, a dugoročno i pojavom dijabetesa, povišene razine kolesterola, visokog tlaka, bolesti krvožilnog sustava...
Ugljikohidrati niskog glikemijskog indeksa (50 i niže) neće izazvati jaku inzulinsku reakciju, stoga neće pridonijeti debljanju.
Prilikom unosa namirnica s niskim GI dolazi do izbjegavanja naglih oscilacija šećera u krvi, produžen je osjećaj sitosti, nema stanja pretjerane gladi. Tako se prevenira šećerne bolesti, stvaranje masnih naslaga i bolesti ardiovaskularnog sustava te ostalih bolesti koje nastaju uslijed povišenih masnoća u krvi.
>>Ovo su tri najčešće greške koje činimo s hranom, a utječu na našu kožu
e stvarno idiotski tekst. Niti jednom rijećju o kojim se namirnicama radi. Nisu svi ljudi kemičari da bi trebali znati u kojim namjernicama ima kojih kemijskih pojava ili sadržaja.