Pitanje: Je li previše sna opasno za srce i zašto?
Odgovor: Važnost sna u očuvanju zdravlja poznata je još iz antičkih vremena. I stara irska izreka kaže: „Najbolji lijekovi iz doktorskih knjiga jesu dobar smijeh i dugačak san.“ Neurolozi smatraju da je san potreban za regeneraciju mozga i otklanjanje toksičnih tvari koje nastaju u budnom stanju. Moderna medicina prihvaćajući te iskustvene stavove, a u skladu sa svojom znanstvenom tradicijom, ipak želi preciznu kvantifikaciju: koliko dugo trebamo spavati da bismo imali optimalno zdravlje? Kardiolozi su posebno zainteresirani za ovo pitanje.
Dugo se zna da kratak san (kraći od 5 sati) dovodi do ubrzanja ateroskleroze remećenjem hormonske ravnoteže (povećava se razina hormona leptina koji nakon buđenja povećava apetit i smanjuje potrošnju energije utječući tako na nastanak debljine) i povećavanjem krvnog tlaka. Stoga su inicirana mnoga istraživanja koja su objavljena posljednjih godina. Njihove rezultate znanstveni su krugovi dočekali s priličnim iznenađenjem: nedvosmisleno je pokazano da i predugačak san povećava rizik od srčanih bolesti! Britanska studija iz 2011. pokazuje da povećavate rizik nastanka srčanog udara za 38%, moždanog udara za čak 65%, dok je ukupno obolijevanje od srčanožilnih bolesti veće za 41% ako spavate dulje od 8-9 sati. Međutim, liječnici nisu iznijeli mehanizme koji bi mogli biti uzrokom povezanosti dugotrajnog spavanja i srčanih bolesti.
Prevladava stav da dugotrajno spavanje ne uzrokuje izravno navedene bolesti. Najvjerojatnije je riječ o pridruženim bolestima i karakteristikama koja su zajedničke i potrebi za dugotrajnim spavanjem i za srčanožilnim bolestima – depresiji, smanjenoj tjelesnoj aktivnost, nezaposlenosti, slabom socio-ekonomskom statusu, drugim nedijagnosticiranim bolestima... Takav zaključak podupiru istraživanja koja pokazuju da se u ljudi koji dugo spavaju smanjenjem težine, zdravom prehranom i povećanom tjelesnom aktivnošću značajno smanjuje rizik pojave šećerne bolesti.
Dakle, dugotrajno je spavanje samo indikator rizika koji se može smanjiti promjenom stila života. Stoga, ako spavate dulje od 8 do 9 sati, to može biti signal vašem liječniku da energičnije treba potražiti druge, do tada neprepoznate bolesti i stanja te njihovom modifikacijom smanjiti rizik obolijevanja. Do sličnih zaključaka došli su istraživači i u velikoj američkoj studiji iz 2011. Interesantno je da se povećano obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti pokazalo već u grupi ljudi koji su spavali dulje od 8 sati, dok je u jednoj prijašnjoj japanskoj studiji povećani rizik započinjao već kod sna duljeg od 7,5 sati.
U kontekstu ovih znanstvenih činjenica možemo iznijeti zaključak parafrazirajući irsku poslovice s početka teksta: „Najbolji lijek iz doktorskih knjiga jest dugačak san – ali ne dulji od 8 sati!“
