U povodu Svjetskog tjedna idiopatske plućne fibroze, koji se obilježava od 17. do 25. rujna pod sloganom "Udahnite život s lakoćom", provodi se hrvatska kampanja za podizanje svijesti o toj rijetkoj bolesti.
O idiopatskoj plućnoj fibrozi (IPF) vrlo malo se zna, no nedavna studija koja je usporedila smrtnost od IPF-a i određenih vrsta tumora pokazala je da samo bolesnici s karcinomom pluća i gušterače imaju lošiju stopu preživljenja od bolesnika s IPF-om, istaknuto je na konferenciji za novinare u povodu javno-zdravstvene akcije o podizanju svjesnosti o toj bolesti.
Akciju organizira Udruga Jedra, udruga oboljelih od raka pluća i drugih bolesti pluća, čija je predsjednica Sandra Karabatić, upozorila na nužnost pravovremene dijagnoze i liječenja bolesnika s IPF-om.
IPF je rijetka, kronična i smrtonosna bolest u kojoj plućno tkivo fibrozira - stvaraju se ožiljci u plućima koji onemogućuju njihovu normalnu funkciju. Plućne alveole odumiru, pa pluća gube sposobnost apsorpcije kisika.
Ustrajni kašalj i pucketanje u plućima, koje se može čuti pri slušanju pluća, karakteristični su za IPF, ali se često ne prepoznaju. Polovica oboljelih se u početku pogrešno dijagnosticira, jer su simptomi IPF-a slični drugim plućnim i srčanim bolestima, kao što su astma, kronična opstruktivna plućna bolest i zatajenje srca.
"Disanje je najvažniji životni proces ljudskog organizma, no bolesti kao IPF stvaraju ožiljke u plućima i tako ometaju normalno funkcioniranje dišnog sustava. Koliko je bolest zahtjevna može se plastično prikazati puhanjem mjehurića sapuna. Kada ste zdravi, puhanje mjehurića sapuna traje manje od sekunde, ali oboljelima od IPF-a jednostavna aktivnost predstavlja velik izazov", rečeno je na konferenciji za novinare.
Predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac, akademik Miroslav Samaržija istaknuo je važnost Deklaracije o idiopatskoj plućnoj fibrozi, koju su članovi Europskog parlamenta iz devet država članica EU predstavili na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, a sve s ciljem kako bi se potaknulo Europsku komisiju i države članice da se aktivnije uključe u poboljšanje života bolesnika s IPF-om i njihovih obitelji.
Ključne su odrednice Deklaracije pravovremena dijagnoza, dostupnost terapije i specijalista, multidisciplinarni pristup liječenju te podizanje javne svijesti o IPF-u s posebnim naglaskom na visoku smrtnost, rečeno je.
Procjenjuje se da između 80.000 i 111.000 ljudi u Europi boluje od IPF-a, a na godinu se dijagnosticira 35.000 novih bolesnika. Polovica pacijenata s IPF-om na početku je pogrešno dijagnosticirana, a do odgovarajuće dijagnoze prođe jedna do dvije godine, za što je potrebno tri ili više liječnika. Bolest se najčešće dijagnosticira u osoba starijih od 50 godina, a prosječan životni vijek bolesnika je dvije do pet godina nakon dijagnoze.
