Čije je Lastovo? Brine li se za ovaj bogomdan otok, za taj Mediteran kakav je nekada bio, itko u ovoj duboko podijeljenoj i siromašnoj zemlji? Ili je Lastovo, kao i sva velika nacionalna bogatstva, prepušteno samo sebi i svojim marljivim stanovnicima?

I u središtu turističke sezone za ovaj otok postoje odveć malobrojne i odveć sporovozne brodske linije. Pa ne može se otok poput Lastova ostaviti na volju samo dobrostojećim nautičarima! Iako je Lastovo dio Dubrovačko-neretvanske županije, ta županija za taj otok ne mari. Više ga toga, naročito brodske linije, povezuje sa Splitom, ali Lastovo i Split očito nitko ne može administrativno povezati ili nikoga za to nije briga.

Zato i ne čudi da broj turista iz godine u godinu pada umjesto da raste. Na Lastovu možete sresti turiste koji vele: Bogu hvala da malo ljudi zna za ovaj otok, ne treba punim glasom ni govoriti o njegovim ljepotama, neka ostane neotkriveni biser. Naročito se to odnosi na mjesto Lastovo, jedan od najljepših gradova u Hrvatskoj, ali i na Mediteranu koji stanovnici Lastova tradicionalno zovu Selom. Nevjerojatno je to lijepa pozornica za kazališne predstave, koncerte, operne izvedbe, naravno, komorne.

Zahvaljujući udruzi “Dobre Dobričević” ovog se ljeta u gotovo tjednom ritmu izmjenjuju koncerti u crkvi sv. Kuzme i Damjana, a domaći ljudi i turisti hrle na te koncerte s cijelog, nevelikog otoka. Nakon više desetljeća na Lastovu je proradilo i kino pa su se ovog ljeta mogli gledati i domaći i strani nagrađivani filmovi. Polako se otvaraju i jedinstvene galerije, tu su i restorani koji nude tradicionalnu lastovsku hranu, dvije privatne, i to kvalitetne vinarije, Šarić i Rončević. Tu se, na lastovskom Pjevoru jednom tjedno može pogledati i nastup folklornih ansambla s lastovskim kolom, ali i sa prikazom živopisnog lastovskog poklada, fešte koja je zasigurno jedan od najprepoznatljivijih brendova Lastova i koja još ni izdaleka nije dovoljno cijenjena i uključena u suvremene turističke tijekove.

Pa ipak sav taj trud domaćeg stanovništva neće biti dovoljan za spas ovog otoka ako se državne i lokalne, dakle dubrovačke vlasti već jednom ne pobrinu za ovaj otok ogromnih potencijala. Prošle sam godine tako jednoj državnoj zaposlenici predložio da netko od političara na vlasti pohodi Lastovo.

Pitanje je bilo: ali što to tamo ima! E pa za odgovor na pitanje najbolje je doći na otok i vidjeti njegovo bogatstvo, ne samo prirode nego i kulturne baštine. Nije dovoljno samo proglasiti Park prirode Lastovo koji onda od ubijenih nautičara dnevno naplaćuje ulaznicu od trideset kuna. Jer, što se za plaćenu ulaznicu dobiva? Uživanje u čistom moru? Jedenje jastoga u nautičkom restoranima u kojima su cijene pedeset posto niže nego u restoranima središnjeg Jadrana?

Lastovu nikako ne treba žestoka i kapitalistička komercijalizacija u najgorem smislu te riječi. Ali treba mu strategija, i to ona državna. Treba odgovor na pitanje što će ova država sa svojim prelijepim otocima koje bolje poznaju stranci od nas Hrvata. I koje su jednom u povijesti strane vlasti bolje uvažavali i vodile nego što to radi današnja potpuno autistična vlast. A Lastovo ne može čekati unedogled.

JEDAN ZA DRUGIM

Dva potresa pogodila BiH, osjetili se i u Hrvatskoj: 'Prilično jako, ali kratko'

25

ZAVRŠILO 'MINUS 20'

Hrvatska doživjela debakl, teško smo poraženi od BiH u ključnoj utakmici za odlazak na EP

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Roditelji na oprezu

Vikendima čak 62,3% 13-godišnjaka više od tri sata dnevno radi aktivnosti koja može uzrokovati niz problema

Muško zdravlje

S ovim neugodnim problemom susrela se trećina muškaraca u svijetu, a ignoriranje dovodi do ozbiljnih problema

Uređaj koji mnogi imaju kod kuće mogao bi biti izvor ozbiljnih zdravstvenih problema: ‘Odmah ga isključite ili bacite’