Prof. Igor Štagljar sa Sveučilišta Toronto u Kanadi sa svojim je
suradnicima prije nekoliko dana u prestižnom znanstvenom časopisu PLoS
Genetics objavio znanstvenu studiju čiji bi rezultati mogli potaknuti
razvoj lijekova za cističnu fibrozu, neizlječive bolesti od koje se
umire vrlo rano, u dobi između 20. i 30. godine života. Vijest je
privukla pozornost brojnih medija u svijetu, među ostalim i zato što
istraživanje prof. Štagljara otvara i mogućnost za nove lijekove u
terapiji HIV infekcije.
Putokaz za dalje
Prof. Štagljar sa svojim je suradnicima otkrio neke nove kemijske
supstancije koje blokiraju djelovanje najvažnijeg proteina, tzv. EXoS
protein, kod bakterije Pseudomonas aeruginosa. Ova je bakterija glavni
uzročnik smrti kod oboljelih od cistične fibroze jer izaziva teške
infekcije dišnog, probavnog i urinarnog sustava, koje se poznatim
anibioticima ne mogu suzbiti.
Naša istraživanja putokaz su u stvaranju novih lijekova koji će
inhibirati, potisnuti djelovanje toksičnih proteina objašnjava
značenje ovoga otkrića Igor Štagljar, inače redoviti profesor na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Torontu, koji se sa svojom skupinom
znanstvenika bavi molekularno-biološkim istraživanjem genskih bolesti
kao sto su cistična fibroza i rak dojke.
Prošle je godine otkrio šest novih proteina uključenih u razvoj
cistične fibroze. Ističe da je u novom otkriću riječ o inovativnom
pristupu koji je i patentiran jer nisu u pitanju samo važne mogućnosti
u nastanku lijekova za cističnu fibrozu nego i dizajn novih terapija
protiv bilo koje patogene bakterije, kao i protiv HIV infekcije.
Genetska bolest
Prof. Štagljar kaže i to da su tri svjetske farmaceutske kompanije već
pokazala veliko zanimanje pa su u tijeku i pregovori za otkup licencije
za lijekove koji neutraliziraju infekcije koje u oboljelih od cistične
fibroze uzrokuje spomenuta bakterija Pseudomonas aeruginosa. Izdvaja i
to da su za ovo otkriće zaslužni i prof. Antonio Bedalov, Jasna Jurak i
Lana Ljuma.
Cistična fibroza rijetka je genetska bolest, a prema svjetskoj
statistici s genetskom pogreškom za cističnu fibrozu rađa se jedno na
2500 novorođenčadi. U Hrvatskoj je stotinjak registriranih pacijenata s
tom teškom nasljednom bolešću.
Znanost Prof. Štagljar otkrio supstancije koje blokiraju djelovanje opasne bakterije