Znanstvena istraživanja iz dana u dan potvrđuju dinamičnu prirodu majčina mlijeka. Danas je sve poznatije da se sastav majčina mlijeka mijenja s vremenom, prilagođavajući se tako promjenama potreba rastućeg dojenčeta.1-3 Ono što je danas manje poznato je da postoji razlika u sastavu majčina mlijeka namijenjenog dječacima u odnosu na majčino mlijeko namijenjeno djevojčicama.
Prvu usporedbu energetskih i hranjivih sastojaka mlijeka majki koje su rodile dječaka i onih koje su rodile djevojčicu napravili su Powe i suradnici 2010. godine. U njihovo istraživanje bilo je uključeno dvadeset pet dobro uhranjenih majki dojenčadi u dobi od 2-5 mjeseci i to 13 majki dječaka i 12 majki djevojčica.
Sukladno očekivanjima, rezultati su pokazali kako je sama gustoća majčina mlijeka bila je izuzetno raznolika, ali ono što je iznenadilo istražitelje jesu rezultati koji potvrđuju da sastav majčina mlijeka varira ovisno o tome je li novorođenče dječak ili djevojčica. Tako je u mlijeku majki dječaka utvrđena veća koncentracija energije u odnosu na mlijeko majki djevojčica. Kada se pogleda prosječna konzumacija majčina mlijeka od 788 ml/dan, to znači da muška dojenčad u prosjeku dobiva skoro 200 kcal/dan više od ženske dojenčadi. Ova razlika u sadržaju kalorija zasnovana je na većem sadržaju proteina i masti, premda mehanizam kojim spol utječe na sastav mlijeka nije bio predmet istraživanja u studiji.4
Veći sadržaj energije u majčinu mlijeku za dječake može biti povezan s njihovom višom stopom rasta
Ne iznenađuje da su dječaci u studiji dobivali više na težini od djevojčica, počevši od rođenja nadalje. Viša stopa rasta (težina i dužina) dječaka u usporedbi s djevojčicama prikazana je i u grafikonima rasta Svjetske zdravstvene organizacije, koji su zasnovani na razvoju dojenčadi koja su se hranila majčinom mlijekom.
Znanstvenici danas znaju da sadržaj proteina u majčinu mlijeku različitih vrsta ovisi o brzini rasta njihovog potomstva. Sadržaj proteina majčina mlijeka mijenja se i s brzinom rasta za vrijeme dojenja, smanjujući se kako stopa rasta dojenčeta pada za vrijeme prvih mjeseci života. Veći sadržaj energije i proteina majčina mlijeka stoga bi mogao predstavljati prilagodbu genetički određenoj nadmoćnoj stopi rasta muške dojenčadi. Sukladno ovom zaključku, dječaci nisu privilegirani; jednostavno ih se hrani sukladno njihovim potrebama, baš kao i djevojčice.1-4
Predanost Nestléa istraživanju prehrane dojenčadi
Istraživanje sastava hranjivih tvari majčina mlijeka neprestano je u tijeku i mnogo toga još moramo naučiti. Potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se potvrdili rezultati studije Powea i njegovih suradnika te da bi se vidjelo je li potrebno uzeti u obzir različite potrebe muške i ženske dojenčadi, koje osiguravaju njihov rast prilikom razvoja hrane za dojenčad. Nestlé vjeruje da je majčino mlijeko najbolje za svako dijete i neprestano istražuje njegova jedinstvena svojstva. Nestlé je predan osiguranju najbolje prehrane za svu dojenčad i vjeruje da će razumijevanje sastava majčina mlijeka pomoći u osiguranju koristi za svu dojenčad, čak i za onu koju nije moguće dojiti.
Više informacija potražite na: http://www.bebe-nestle.hr/
Reference
1. Lönnerdal B: Proteini majčina mlijeka: Ključne komponente za biološku aktivnost majčina mlijeka. U: Pickering et al., eds Zaštita dojenčadi putem majčina mlijeka: Kluwer Academic/Plenum Nakladnici 2004: 11-25
2. Saarela T, Kakkonen J, Koivisto M: Makronutrijentski i energetski sastojci u frakcijama majčina mlijeka za vrijeme prvih 6 mjeseci dojenja. Acta Paediatrica Gastroenterol Nutr. 2000; 31 (dodatak 1): 539-47
3. Van´t Hof MA, Haschke F, Darvay S: Reference Euro-rasta u svezi povećanja dužine, težine, te opsega glave i ruku. J. Pediatr Gastroenterol Nutr. 2000; 31 (dodatak 1): 539-47
4. Powe CE, Knott CD, Cankin-Brittain N, et al.: Spol novorođenčeta pretkazuje energetski sadržaj majčina mlijeka. AM J Hum Niol. 2010: 22 (1): 50-54
5. Standardi za rast djece Svjetske zdravstvene organizacije: Dužina/Visina za određenu dob, Težina za određenu dob, Težina u odnosu na dužinu, Težina u odnosu na visinu, Indeks tjelesne mase za određenu dob: Metode i razvoj. Ženeva, Švicarska: Svjetska zdravstvena organizacija; 2006. http://www.who.int/childgrowth/standards/technical_report/en/index.html
>> Majčino mlijeko važan izvor probiotičkih bakterija
