Trenutak kada osoba dobiva zubnu protezu je dostra traumatičan a posebno za žene. Proteze mogu biti potpune (akrilatne) i djelomične (uglavnom wironit proteze) koje su povezane s preostalim vlastitim zubima pacijenata.
Dva najučestalija stanja koja se manifestiraju s promjenama na sluzinici usta su upala nepca (palatitis) i dekubitalni ulkusi.
Vrlo često stomatolozi sugeriraju pacijentima da po noći ne skidaju proteze, a i neke žene vrlo često skrivaju od muževa da nose proteze. Ipak, to je prilično loše jer se tkiva ispod proteza trebaju „odmoriti“ od proteza. Osim toga u osoba koje ne skidaju po noći proteze češće dolazi do infekcije gljivom Candidom albicans koja je inače normalni stanovnik usne šupljine, ali u osoba koje nose proteze i ne skidaju ih često nastane upala nepca. To se naziva palatitis a stanje je karakterizirano s upalom nepca, crvenilom i katkad bolovima. Stanje se liječi primjenom antimikotika (obično gel ili otopina) tijekom dva tjedna, a najvažnije je proteze stavljati u antiseptik tijekom noći. Ukoliko osoba ne dezinficira protezu, upala nepca neće proći. U nekih osoba se mora ponoviti terapija tijekom još dva tjedna, a rijetko se daju sistemski antimikotici u vidu tableta. S obzirom da gljiva ulazi u tkiva s vremenom mogu nastati grozdovi na sluznici nepca i tada se stanje liječi kirurškim putem.
Drugo stanje koje se često javlja je dekubitalni ulkus na sluznici grebena ispod proteze, a češće ispod donje proteze. Razlog za tu pojavu je u početku ako proteza nije dobro napravljena ili nakon nekoliko godina uslijed resorpcije kostiju ispod proteze kada one više nisu odgovarajuće. Vidi se na sluznici bolan ulkus i pacijent ne može nositi proteze, jesti i dr. Stanje se liječi s lokalnom primjenom kortikosteroida tijekom dva tjedna i obavezno prilagodbom proteze, podlaganjem ili ako su proteze stare ne nošenjem tih proteza i nakon što lezija zacijeli izradom novih proteza. Bitno je u periodu liječenja što manje nositi proteze. Ukoliko ulkus nakon ovih intervencija ne zacijeli, obavezno je uzeti uzorak tkiva i poslati ga na patohistološku analizu jer se može raditi i o oralnom karcinomu.
prof.dr.sc. Vanja Vučićević Boras
Zavod za oralnu medicinu
Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Gundulićeva 5, Zagreb
