U Hrvatskoj je broj zaraženih ponovno dvoznamenkasti pa je i više nego jasno da virus nije nestao. Među ljude se ponovno uvukao strah od zaraze, a hrvatske psihologinje su za 24sata otkrile kako se treba ponašati i kako se nositi s činjenicom da je korona oko nas.
Psihologinja prof. Mirjana Krizmanić objašnjava da je ovo naš život, posljedica virusa koji je stalno prisutan. Cijelu situaciju olakšava činjenica da se uz odgovorno ponašanje možemo zaštiti, a higijena i fizički razmak glavno su oružje u borbi protiv korone. "S ovim treba jednostavno živjeti. Ne rukujte se, nosite maske i perite ruke - tako ćete dati sve od sebe da se zaštitite", istaknula je Krizmanić.
"Iako nas od malih nogu uče bliskom kontaktu, pa pri svakom susretu ljubimo baku, strica ili rođaka - sada treba naučiti živjeti bez toga", naglašava psihologinja Mirjana Nazor. Nepoštivanjem mjera ugrožavamo sebe i druge, a iako nam je tjelesni kontakt nužan i donedavno smo se grlili, rukovali i ljubili, Nazor tvrdi da sadašnju situaciju treba prihvatiti kao novu stvarnost.
U borbi protiv straha odgovorno ponašanje pomaže. Ono nam daje dojam da smo učinili nešto korisno za sebe i druge, a može nas i pripremiti za moguće teže trenutke koji se mogu pojaviti u budućnosti. O tome govori i klinička psihologinja i predsjednica Hrvatske psihološke komore, Andreja Bogdan. "Sada je pravo vrijeme da počnete planirati unaprijed, pa promislite o izazovima koji nas čekaju na jesen. Možda ćemo opet raditi od kuće, možda će djeca imati nastavu na daljinu... Pretvorite dio stana u ured ili učionicu."
Bogdan govori i kako nas je prvi val virusa uhvatio nespremne, pa su se kućni uredi i učionice morali na brzinu improvizirati, ali sada već znamo kako bi oni trebali izgledati ako se ponovno dogodi karantena.
Dolazi ljeto, a celulit postaje tema broj jedan: Evo što je sve bitno u borbi protiv "narančine" kore:
Sve tri sugovornice naglasile su kako je prilagodba proces kroz koji svi prolazimo, a iako je bilo onih kojima je smanjenje kontakta i rad od kuće savršeno odgovarao, većina se teško nosila s tim razdobljem. Istraživanja domaćih stručnjaka s Filozofskog fakulteta pokazala su kako je 20% stanovništva osjetilo visoku razinu depresivnosti, a njih 18% visoku razinu tjeskobe. Ti rezultati pokazuju i da trebamo misliti na očuvanje psihičkog zdravlja.
"Bojim se kako će ljudi još desetljećima osjećati posljedice, kao i nakon rata, ne kao traumatsko iskustvo i PTSP, ali svakako kao vrlo stresno i neugodno iskustvo", tvrdi Bogdan i dodaje da su mnogi u ovom periodu zatražili uputnicu za psihologa od svog liječnika. Na stranicama Hrvatske psihološke komore također su brojevi telefona na kojima ljudi mogu dobiti stručne savjete psihologa, kao i knjižica "Korona i mentalno zdravlje" u kojoj su upute i savjeti kako se suočiti s posljedicama ove krize.
Krizmanić savjetuje i da se slušaju savjeti i mjere isključivo Stožera, a ne onih ljudi koji smatraju da je koronavirus samo prolazna gripa. Istaknula je i da je starijim ljudima puno teže objasniti da moraju ostati unutar staračkog doma jer ovu situaciju shvaćaju kao kaznu, pa bi bilo dobro da se pronađu neki novi načini komunikacije s bližnjima u ustanovama kako se ne bi osjećali izostavljeno i zaboravljeno.
"Mislim da je dobar način da ostanemo savjesni u provođenju mjera stalno podsjećanje da su one tu kako bismo zaštitili sebe i voljene. Tada nam one ne bi trebale biti problem, nego jednostavno novo normalno ponašanje s kojim živimo", kaže Mirjana Nazor.
Dolaskom toplijih dana mnogi se odlučuju za odlazak na more, ali stručnjaci naglašavaju da se i dalje treba držati mjera kao što su fizički razmak, nošenje maski, dezinficiranje i pranje ruku, podsjetio je predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva prim. mr. sc. Miroslav Venus, ravnatelj Virovitičko - podravskog Zavoda za javno zdravstvo „Sv. Rok“ te član županijskog Stožera civilne zaštite.
"Prije svega, prilikom spremanja na putovanje ili izlet ne zaboravite u torbu spremiti dodatni par rukavica, maski i dezinfekcijska sredstva. Imajte isto to i u torbici pri ruci, jer putujući do destinacije valja pripaziti gdje ćete zastati i popiti kavu ili protegnuti noge nakon duže vožnje. Čak i na takvim stajalištima valja imati na umu mjere samozaštite." Istaknuo je i kako bi bilo dobro provjeriti epidemiološku situaciju na odredištu koje ste odabrali prije nego krenete.
Ove sezone odličan odabir su kampovi, jer se u njima može držati razmak i ima manje ljudi nego u hotelima. Kada stignete na odredište bilo bi dobro da dezinficirate prostor, čak i ako osoblje naglašava da su oni već odradili taj dio posla. Dr. Venus savjetuje i da birate plaže na kojima se ne okuplja previše ljudi, one gradske zamijenite manjim uvalama i plažama.
"Naravno da je suludo sjediti s maskom na plaži i sumnjam da će ljudi to raditi. Na otvorenim prostorima vam ne treba maska, ali fizički razmak tu igra veliku ulogu. Važno je da birate, kako se kaže, svoj kamen. Potražite plaže na kojima nema puno kupača i gdje je razmak između ljudi najmanje dva metra, a ne da jedni drugima sjedite na glavi. Ako su blizu vas turisti iz drugih država, odmaknite se i svakako što prije realizirajte distancu."
Istaknuo je kako ista pravila vrijede i ako se odlučite za kraće izlete na selo ili odredišta bliže gradu gdje ćete boraviti kratko. Treba imati na umu da ne poznajemo ljude s kojima dolazimo u kontakt na takvim mjestima, kao ni njihov zdravstveni status.
Dok mnogi misle da je ovo već drugi val o kojem se pričalo, stručnjaci kažu da su to samo ostaci prvog.
"U Srbiji i BiH je epidemiološka situacija daleko lošija, a mnogi naši sugrađani su putovali ondje i dio njih se vrati zaražen" - istaknuo Venus.
