Vrijeme kada naše tijelo prirodno zaspi i budi se nije samo dio naše genetike, već i dio prirodnog procesa starenja. Kako starimo, naša se tijela mijenjaju i iznutra i izvana, što je glavni čimbenik i za promjene u spavanju do kojih dolazi kasnije u životu. “Kao i većina stvari koje se mijenjaju s godinama, ne postoji samo jedan razlog, već su svi međusobno povezani”, rekla je Cindy Lustig, profesorica psihologije na sveučilištu Michigan, piše HuffPost.
Ranije vrijeme buđenja dio je prirodnog procesa starenja: Kao i drugi aspekti našeg fizičkog i mentalnog zdravlja, mozak postaje manje osjetljiv kako starimo i ne reagira onako kako bi trebalo jer je to mozak koji stari, objasnio je dr. Sairam Parthasarathy, direktor Centra za spavanje i cirkadijalne znanosti na Zdravstvenom sveučilištu u Arizoni. Ti inputi uključuju zalazak sunca, sunčevu svjetlost, obroke, društvene znakove i fizičku aktivnost koji nam označavaju koji je dio dana.
Drugim riječima, pomažu mozgu da osjeti gdje se nalazi u 24-satnom cirkadijalnom ciklusu. Dakle, kod mlađe osobe vrijeme za večeru pomaže mozgu da shvati kako će za nekoliko sati biti vrijeme za spavanje, a kod nekoga starijeg ova se veza možda neće uspostaviti. Živci koji bi mozgu trebali davati vremenske signale doživjeli su istu količinu degeneracije kao i mozak, rekao je Parthasarathy. Ta nesposobnost da se osjeti vrijeme dio je razloga zašto se stariji ljudi umore prije svoje djece ili unuka. I, kao rezultat toga, budite se sasvim odmorni i ranije od ostatka svijeta.
Svjetlo koje naše oči primaju također su dio toga: “Čini se da je jedan od uzroka ranijeg buđenja to što promjene vida koje dolaze s godinama smanjuju intenzitet svjetlosne stimulacije koju naš mozak prima”, kaže Cindy Lustig, profesorica psihologije na Sveučilištu Michigan. To posebno vrijedi za osobe s kataraktom, uobičajenim stanjem koje pogađa više od 50 posto starijih od 80 godina, prema američkom Nacionalnom institutu za zdravlje. Katarakta uzrokuje zamagljen vid, dvoslike i druge probleme s vidom. Zašto je ovo važno? Budući da manje svjetla ulazi u oči zbog problema s vidom koje uzrokuje katarakta, tijelo počinje oslobađati melatonin (hormon spavanja) ranije nego što bi trebalo. Kod mlađih ljudi melatonin počinje rasti nakon zalaska sunca. Mozak ljudi s kataraktom misli da je zalazak sunca bio ranije, što ih čini umornima prije večeri. A raniji odlazak u krevet znači ranije buđenje.
Kako se bolje naspavati u starijoj dobi? Ako ste se prepoznali u navedenom i želite se kvalitetnije naspavati, Lustig ima nekoliko savjeta. Prvo, izložite se jakom svjetlu u kasnim večernjim satima. To može značiti odlazak u šetnju prije zalaska sunca, čitanje knjige na svijetlom ekranu tableta ili gledanje TV-a sa svijetlim ekranom. “Jaka svjetla mogu reći mozgu da sunce još nije zašlo, što će zaustaviti proizvodnju melatonina. Kako biste si pomogli i ostali budni malo dulje, probajte raditi navedene stvari 30 do 60 minuta prije zalaska sunca”, predlaže. Također, trebali biste izbjegavati alkohol jer vas čašica omiljenog pića može uspavati, a i remeti kvalitetu sna. Da biste se bolje naspavali, možete pokušati i vježbati. Sve u svemu, promjene u obrascima spavanja dio su života. Iako su neki od ovih čimbenika izvan vaše kontrole, možete im se suprotstaviti zdravim navikama kako biste se što bolje odmorili.
Istraživanje pokazalo koje osobine najčešće idu uz 'jutarnji tip' ličnosti:
