Bregovita Hrvatska dom je mnogim malim obiteljskim gospodarstvima koji svojom strašću, upornošću i znanjem uvelike doprinose vinskoj sceni Hrvatske da se definira u svojem najboljem izdanju. Regija je specifična po vinogradima koji su locirani na južnim padinama, broji nešto malo manje sunčanih sati i daje dosta oborina sa tipičnom kontinentalnom klimom. Gracioznost strmih položaja, povišenih terena, različitosti tla, predivni vidikovci velikih inklinacija, svojom ljepotom i raskoši čine sami hram regije. Naša središnja bregovita Hrvatska svojim enološkim obiježijima, koji je čine posebnom regijom, dom je najfinijih i najposebnijih pjenušaca.
Područje Republike Hrvatske dijeli se u četiri vinogradarske regije: Slavonija i hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska. Svaka regija za sebe ima različita obilježja, dijeli se na nekoliko podregija, a kasnije podregije na vinograde i specifične mikrolokalitete – položaje koji daju potpuno različite stilove vina. Valja posebno istaknuti podregiju Moslavina koja svoja pjenušava vina bazira na proizvodnji od sorte grožđa moslavac (šipon) te škrleta koji se najviše uzgaja u vinogradarskim podregijama Moslavina i Pokuplje. Škrlet postiže srednju razinu šećera u grožđu te malo višu razinu ukupne kiselosti što je idelano za rađanje izvrsnog pjenušavog vina. Sorta postaje sve popularnija pogotovo u ljetnim i toplijim danima. Vina od moslavca i škrleta su svježa, laganog tijela, laganih alkohola te vrlo elagantna i pitka. Kao istaknutu i važnu vinsku kuću valja spomenuti vinariju Miklaužić koja na pitomim obroncima Moslavačke gore s kojih puca pogled na Lonjsko polje, već četvrtu generaciju obrađuje vinograde - 25 hektara vinograda Vinarija Marka Miklaužića čiji se pjenušci rade tradicionalnom šampanjskom metodom odležavaju i do tri godine. On je ujedno i pionir toga kraja u proizvodnji vina. Proizvodnja je vrlo mala, oko 20 000 boca. Svakako treba kušati i probati njihove pjenušce koji izlaze pod imenom Glamour od baznog vina chardonnay, pinot bijeli i crni te škrleta. To mu daje originalnost i kompleksnost. Spomenula bih i vinariju Voštinić – Klasnić koja izlazi na tržište sa svega 3000 boca pjenušca Fraktal od škrleta, čije se boce rasprodaju gotovo odmah na kućnom pragu, zatim pjenušac obitelji Trdenić. Mala obiteljska vinarija Florijanović je nedavno nabavila kompletnu opremu za proizvodnju pjenušavih vina što samo govori i polaže nadu da cijela pjenušava vinska priča Moslavine ide u smjeru u kojem će i biti prepoznatljiva u budućnosti. Moslavina kao podregija je idealno podneblje za proizvodnju pjenušaca te ima ogroman potencijal za zasjati u svom punom sjaju upravo kroz takav stil vina.
Podregija Plešivica kako je od milja zovemo mala Champagna oblikovana predivnim amfiteatrima dom je najsnažnijih vinara čiji je većinski fokus na proizvodnji pjenušavih vina. Oni su hrabri, vrijedni i veliki vizionari koji pomiču granice i oblikuju poseban terroir toga područja koji je uvelike poznat po proizvodnjih pjenušavih vina rađenih tradicionalnom šampanjskom metodom. Pojedine obiteljske vinarije svojim standardima i kvalitetom vina te stilom proizvodnje nadahnjuju i inspiriraju vinare diljem Hrvatske.
Pjenušci su ozbiljni, karakterni, precizno odrađeni, školovani, bez greške u proizvodnji te su ponos pjenušave vinske Hrvatske. Glavna tehnika proizvodnje vina je odabir tradicionalne, šampanjske metode koja daje vrlo kompleksna i moćna pjenušava vina. Čiji je stil gotovo svih pjenušavih vina bregovite Hrvatske. Od sorti grožđa dominira bijeli sortiment kao što je traminac, silvanac, sauvignon, chardonnay a od crnih sorti grožđa portugizac, crni pinot i frankovka. Nikada nećete pogriješiti ako se prepustite užitku kušanja pjenušaca majstorske obitelji Tomac, Šember,Jagunić, Ivančić, Kolarić, Korak... Ovisno o stilu pjenušavog vina kojeg preferiraramo, na tržištu tako možemo pronaći ružičaste pjenušce najčešće od sorte grožđa pinot crni. Moćna i snažna karakterna pjenušava vina određenih berbi koja će nositi oznaku berbe na boci imati će nešto i veću cijenu ali su kategorija kvalitete i cijene za sebe. Ništa nije neobično ako se susretnemo i sa narančastim pjenušavim vinima rađenim od bijelih sorti grožđa ali na način da nam je kožica bobice grožđa u kontaktu sa vinom, te ćemo dobiti narančastu boju vina, a strukturu i teksturu dosta sličnu kao da pijemo crno vino. Svaki vinar se igra sa svojim vinom na sebi svojstven način i daje poseban pečat koji doprinosi stilistici i karakteru vina.
A na nama je da ovisno o raspoloženju, trenutka dana ili noći odaberemo naš pjenušac koji će nas voditi u poseban doživljaj kušanja mjehurića. Dobro je se podsjetiti da je pjenušac izvrstan aperitiv. No, obzirom na tehniku proizvodnje i u našem slučaju kod preporučenih plešivičkih pjenušaca koji su odležavali puno duže na vlastitim kvascima te su moćnijeg tijela, kompeleksniji, većina njih može popratiti i većinu jela koja će se pronaći na našem stolu u ovom blagdanskom nadolazećem vremenu. Kod pjenušaca je prirodno da imaju istaknutu tvrdu stranu, gdje su nam kiseline vrlo visoke, a opća struktura i tijelo vina snažnije, tako da će se prirodno stopiti sa masnijom hranom kao suprotnost koja će odgovrati i jelu i vinu. Uvijek je dobro početi sa pjenušcem, ali ne zaboravite. I završiti.
Pjenušci kao i mirna vina su svake godine sve bolji i bolji. U posljednje vrijeme zanimljivo je promatrati kako se stvaraju i nastaju i nova imena na vinskoj sceni gdje bi posebno istaknula pjenušce Kota, koji su me na nedavnom slijepom kušanju hrvatskih pjenušaca jako ugodno iznenadili. Vinarija sa svega dva hektara proizvodnje vina te isključivo orijentirana na proizvodnju pjenušavih vina koja odležavaju i više od 24 mjeseca sa naglaskom na malu, butik proizvodnju sa 12 000 butelja godišnje pokazuje kako nam terroir podregije Zagorje – Međimurje raste u svojoj punoj pjenušavoj formi.
Podregija Prigorje – Bilogora čije je obilježje glavna bijela sorta kraljevina iz okolice Sv.Ivana Zeline. Treba istaknuti sjajan pjenušac Kraljica od sorte grožđa kraljevina od obitelji Puhelek – Purek.
