Proteinske bi dijete osim struka mogle smanjiti i mozak, ali i povećati rizik od dobivanja Alzheimerove bolesti u kasnijoj životnoj dobi.
Naime, u testiranjima provedenim na miševima koji su hranjeni isključivo prema pravilima Atkinsonove dijete, odnosno hranom bogatom proteinima, otkriveno je kako im je mozak postao pet posto lakši nego prije novog režima prehrane. No, ono što je još važnije područja ključna za memoriju bila su nerazvijena.
Iako još nije potvrđeno da proteinska dijeta ima isti učinak i na ljude, već je od prije poznato kako dijete bazirane na ne-masnoj prehrani smanjuju rizik od demencije, što bi išlo u prilog ovim novim saznanjima.
Kako se broj oboljelih od Alzheimerove bolesti iz godine u godinu povećava, istraživači objašnjavaju da bi svaka nova metoda koja može smanjiti broj oboljelih mogla imati ključan učinak na javno zdravstvo.
Jedan od glavnih stručnjaka po pitanju Alzheimerove bolesti, Sam Gandy, proučio je efekt različitih dijeta uključujući i navedenu Atkinsonovu. Zaključeno je kako najvjerojatnije velike količine proteina čine mozak osjetljivijim te ubrzavaju odumiranje stanica.
- Potvrdimo li kako napredovanje Alzheimerove bolesti može biti usporeno, pa čak i u potpunosti izbjegnuto zdravom prehranom, napravit ćemo ogroman korak naprijed u liječenju - objasnio je doktor Gandy dodavši kako je poznato da pretilost u srednjim godinama povećava rizik od Alzheimera u kasnijoj dobi čak i ako se do tog vremena smanji kilaža osobe.
Atkinsovu je dijetu, koja promovira zamjenu kruha i krumpira odrescima, svojedobno, na vrhuncu njezine popularnosti, slijedilo preko tri milijuna Britanaca. No, brzo se odustalo od novog režima prehrane nakon što su na površinu isplivale nuspojave poput zatvora, naglih promjena raspoloženja kao i nepotvrđenih spekulacija da može povećati rizik od bolesti srca i oštećenja bubrega.
