Koncertom na krovnoj terasi Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) Psihomodo Pop će u subotu, 23. srpnja, zatvoriti ovogodišnju kulturnu manifestaciju Ljeto u MSU, kojom taj zagrebački muzej spaja glazbene, filmske i izložbene aktivnosti.
Nastup grupe koja je od samog osnutka i prije objavljivanja prvog albuma svoj status među publikom gradila energičnim koncertima, uslijedit će nakon što su od 16. lipnja ondje svirali poljski sastav Kormorany, zagrebački Pavel i Pips, Chips&Videoclips te riječki Let3.
"Upravo je na koncertima Psihomodo Popa publika mogla na najbolji način vidjeti i osjetiti da rock'n'roll nije samo glazba nego i stil života, pa su tako baš zbog svog beskompromisnog pristupa u glazbenom i scenskom izrazu Psihomodo Pop čak pet godina imali status demo grupe", ističe se u najavi subotnjeg koncerta.
Veći uspjeh postižu već prvim albumom, "Godina Zmaja" iz 1988., a mnoge od pjesama postale su svojevrsni klasici domaćeg rocka - "Ja Volim Samo Sebe", "Frida", "Ramona", "Nebo", "Kad sam imao 16", "Telegram Sam".
Nakon uspješnih nastupa u Nizozemskoj, 1989. objavljuju live album "Live In Amsterdam", a treći studijski album "Tko Je Ubio Mickey Mousea" 1992. Objavili su još "Srebrne Svinje", "Unpljugd" - akustični 'best of', "Sextasy", koncertni "Eine Grosse Hit Parade", "Debakl", "Plastic Fantastic", "Jeee! Jeee! Jeee!" i "Čiribu Čiriba".
U slučaju kiše koncert će se održati na platou MSU-a, kod tobogana.
Ulaznica za koncert Psihomodo Popa vrijedi i za projekciju filma iz ciklusa Best of Metropolis, francusku dramu "Vikendi" Anne Villaceque, koja govori o tome koliko je malo potrebno da se poremete planovi, što u tom filmu krene od običnog nesporazuma na parkiralištu supermarketa.
Projekcije tog filma bit će u 18 i 20 sati u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti.
Također, posjetitelji će moći razgledati i aktualnu izložbu MSU-a, "Divlji zapad. Neoavangarda iz Wroclawa", koja predstavlja zanimljivu kulturnu povijest poljskog grada koji je ove godine Europska prijestolnica kulture.
Unatoč, ali i zahvaljujući specifičnim okolnostima nakon Drugog svjetskog rata, stopostotne razmjene stanovništva na granici Poljske i Njemačke, u tom se gradu do kraja sedamdesetih razvila jaka neoavangardna scena, a u sljedećem desetljeću, odnosno u godinama izvanrednog stanja postao je žarište kontrakulture i umjetnosti koja se suprotstavljala sustavu.
Izložba „Divlji zapad. Neoavangarda iz Wroclawa“ predstavlja umjetnička djela, filmove, dokumentarne fotografije, predmete i zvučne zapise iz područja vizualnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma, kazališta, filma, dizajna te svakodnevnog života u Wrocławu od šezdesetih do danas.
