Na spomen izraza zlatna ravnica prva je asocijacija Slavonija. Plodna i žitorodna, nepreglednih polja i čiste prirode. Današnje nizinske ravnice nekad su bile dno Panonskog mora. I nije mit – baš tu obitavali su nosorozi, plivali morski psi, a bilo je to i stanište morskih ježinaca, puževa, školjki, morskih algi i koralja. Milijunima godina kasnije, ondje gdje je nekad bilo Panonsko more, uzdižu se planine na gotovo tisuću metara nadmorske visine. I kralj planina – Papuk, dominantan, tajnovit i veličanstven. Osvaja na prvi pogled i desetljećima privlači zaljubljenike u geologiju, ali i sve one koji vole prirodu. Stoga, nije čudno da se broj posjetitelja neprestano povećavao pa je trebalo unijeti mnoge promjene, zaštititi, ali i jače brendirati ono što je priroda darovala. I malo gdje je bila tako široke ruke.
Prvi hrvatski geopark
Agilni djelatnici, zaljubljenici u svoj kraj i svoju planinu-zaštitnicu, ispunjavali su zacrtane planove i zadatke pa je Papuk 2007. godine postao prvi hrvatski geopark, 30. član europske mreže te član UNESCO-ve svjetske mreže geoparkova. Tu titulu teško je steći, ali i održati. Jer, UNESCO-ov program ima za cilj sačuvati geobaštinu i biosferu, neprestanu brigu za okoliš staviti na najvišu razinu i pobrinuti se da bude sačuvana za budućnost, uz praćenje strategije održivog razvoja za dobrobit lokalne zajednice. Titula geoparka nije trajna. Ona se svake četiri godine “ocjenjuje”, što znači provjerava se stanje parka i poštuju li se svi kriteriji zbog kojih je titula i dobivena. A Papuk nudi nebrojene mogućnosti. Mjesto je to gdje baš svaki kamen priča neku posebnu priču koja svjedoči o davnoj prošlosti planeta Zemlje, i to 600 milijuna godina unatrag.
Na prostoru Parka velik je broj arheoloških nalazišta, neistraženih lokaliteta i spomenika kulturno-povijesne baštine. Zahvaljujući baš tim nalazištima, poznato je da je naseljavanje na tom području počelo još u mlađem kamenom dobu. Voda, drvo i kamen osiguravali su povoljne uvjete za život, a brdovito područje pružalo je utočište i hranu. Kako je to doista bilo, moguće je doznati u Voćinu. Ondje je izgrađen geoinformativni centar koji godišnje obiđe više od 90.000 posjetitelja. Interaktivni postav geologije, biologije i kulturno-povijesne baštine dočarava prirodu kakva je bila nekad, koje su životinje tu živjele i kako su ljudi provodili svoju svakodnevicu još od neolitika. Posjetitelji ostaju bez daha. Već i sam pogled na geoinformativni centar svjedoči da se ovdje itekako vodi računa o ekološkom poslovanju. Na krovu su postavljeni paneli, geotermalne bušotine služe za grijanje i hlađenje. Da bi to u skoroj budućnosti postala zona bez plastike, već sada se naveliko promišlja. Predstave namijenjene mališanima govore o važnosti recikliranja i što manje uporabe jednokratne plastike. Plan je potpuno ukidanje plastičnih vrećica i pribora za jelo, a otpad svesti na najmanju moguću mjeru.
“S gore koja pamti more”
Preporuka UNESCO-a bila je da se u rad parka što više uključi lokalno stanovništvo. Ubrzo je smišljen slogan “S gore koja pamti more” koji je sada već prepoznatljiv za Papuk. A lokalno stanovništvo, koje se većinom bavi proizvodnjom autohtonih prehrambenih, ali i tradicijskih proizvoda i suvenira, može dobiti taj prepoznatljiv logo i svoje kvalitetne proizvode prodavati na svome kućnom pragu. Tu su vinari, sirari, mesari, medari, ali i mnogi drugi, a svakodnevno se uključuje sve više malih poduzetnika. Svima je zajedničko da su njihovi proizvodi iz podnožja planinskog kralja – Papuka. Tu egzistiraju vrijedni ljudi, gostoljubivi, ali zaljubljenici u svoj kraj. Zato ih nije trebalo nagovarati da sudjeluju u priči o očuvanju titule geoparka. Baš naprotiv, svi se trude ponuditi što više i kvalitetnije te oduševiti posjetitelje. U tome su više nego uspješni jer tko jednom dođe, redovno se i vraća. I nije pritom važno u koje godišnje doba. Baš uvijek je prelijepo i posebno, drugačije i očaravajuće. Kad ste već pomislili da ste upoznali sve čarolije toga kraja, opet vas nešto iznenadi.
Ljubitelji adrenalina neizostavno moraju posjetiti park Duboka, brojne biciklističke rute zadovoljit će i najzahtjevnije jer obilazak je moguć brdskim ili električnim biciklima koje jednostavno unajmite, a želite li pješačiti, doista ima bezbroj mogućnosti po ucrtanim stazama u predivnom prirodnom okruženju. Tu su i zahtjevnije planinarske rute, kamp-odmorište Duboka bit će idealno za smještaj... još je mnogo destinacija koje ćete otkriti. Imaju oznaku 100% Papuk. Istražite, ali trebat će podosta vremena jer je i mnogo tajni koje treba otkriti. “Uronite” u prirodni raj istočne Slavonije, gdje je nekad bio otok Papuk, upoznajte drugu stranu te regije koju najčešće zovemo ravnicom. To nikako nije točno. Zlatna žitnica mnogo je više od ravnice. Na to u svojoj novoj kampanji „Doživi domaće. Istraži održivu Hrvatsku!“ odlično ukazuje Hrvatska turistička zajednica s ciljem promocije održivog turizma, putovanja, ali i samih destinacija te subjekata.
Zato ne treba dvojiti kada otići u taj dio Zlatne Slavonije. Pravo vrijeme je – uvijek. Već ovaj vikend! Zašto ne? Odmor za oči, raj za dušu, užitak za sva osjetila. I zasigurno ćete se vratiti.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.
