“Moja velika frustracija vezana je uz dojenje. Nitko me nije podučio kakve se tu opasnosti kriju i kako se valja nositi s mastitisom, zbog čega trpite veću bol nego pri porođaju, a poneke situacije su toliko bizarne da ih je bolje i ne prepričavati. Ali nekako sam to prebrodila, beskrajno sretna što sam postala majka predivne djevojčice Maure.”
Traumatično dojenje
“Vrlo sam brzo ostala trudna i drugi put, no nakon što sam rodila Josipa, bila sam vrlo anemična, ali tome nisam pridavala preveliku važnost. Mjesec dana nakon porođaja sjela sam za upravljač, vozeći svoje dvoje djece i trudnu šogoricu, kad mi je pozlilo usred tunela Sveti Rok. Hitna je došla tek nakon sat i pol, a nakon tog kolapsa osjećam paniku od tunela i više se ne vozim autocestom.”
Situacije koje su uslijedile nakon oba njezina porođaja za Zadranku Sandru Babac bile su toliko traumatične da ih je odlučila i ukoričiti u knjigu “Drugo stanje”. A upravo zbog Sandre, ali i brojnih drugih žena kojima je potreban putokaz u tom osjetljivom životnom razdoblju, postoji Hrvatska udruga savjetnica za dojenje koja 2. ožujka obilježava svoj dan. Okupljene u udrugu tek prije nešto više od godinu dana, naše savjetnice postale su dijelom obitelji od 22 tisuće savjetnica za dojenje u 88 zemalja diljem svijeta, sve zajedno okupljene s jednim ciljem: informiranje i pružanje podrške obiteljima kako bi majčino mlijeko bilo temelj za djetetovu zdravu budućnost. U nas ih je, zasad, četrnaest, one su liječnice, patronažne sestre ili medicinske sestre s odjela neonatologije, a djeluju u većim hrvatskim gradovima: Zagrebu, Splitu, Rijeci, Vinkovcima i Koprivnici.
Dobrobit za majku i dijete
– Dojilje nam se najčešće obraćaju za pomoć zbog upale dojke ili kronične boli dojke, ali i zbog nepravilne tehnike dojenja. Tu smo da ih uputimo i kako povećati stvaranje mlijeka, a posebnu pozornost pridajemo i radu s prerano rođenom djecom – tumači dopredsjednica udruge dr. Anita Pavičić Bošnjak, koja se s dojiljama svakodnevno susreće radeći u laktacijskoj ambulanti zagrebačke bolnice Sveti Duh. A ondje se može čuti i o brojnim dobrobitima dojenja: ponajprije za dijete, poput zaštite od infekcija, od prekomjerne težine u dječjoj, ali i odrasloj dobi te kvalitetnijem neurološkom razvoju, ali i brojnim prednostima za majku, poput manjeg rizika od karcinoma dojke i jajnika te slabokrvnosti, ali i bržeg povratka na “staru” kilažu.
– Činjenica je da majke danas doje više nego prije 20-ak godina, u inozemstvu, ali i kod nas. No, na ukupni broj dolazi tek 35 posto dojilja koje djecu hrane samo majčinim mlijekom prvih šest mjeseci, što je još uvijek daleko od onog što preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija – upozorava dr. Pavičić Bošnjak, pozivajući dojilje da se jave na telefon udruge 021/557-823.
Što se tiče Sv. Duha, rodila sam dvoje djece tamo, i sjećam se kad sam malog dobivala na dojenje da je spavao kao top i nisam ga mogla probuditi, pa se vrlo \"ljubazna\" sestra derala kao luđakinja da ga moram probuditi i nahraniti. A malom je iz usta curilo mlijeko kojim su ga nahranili prije nego su ga meni donijeli i bilo je 5 prije 12 do mastitisa. A isto tako kad sam došla doma nisam imala dovoljno mlijeka za noćno hranjenje pa sam ga morala već rano dohranjivati jedan obrok, i nije mi nimalo teško palo na savjest, jer pobornici samo dojenja su jednaki eksremisti kao i svi ostali zagovornici određenih isključivih prehrana.