Svinjska mast, špek, maslac i punomasno mlijeko zdrave su namirnice koje organizmu trebaju i ne treba ih izbjegavati.
Ono što nam šteti rafinirane su namirnice, mesne prerađevine, gluten i šećer.
Sve glasnije su takve tvrdnje u posljednjih desetak godina, a nedavno su dobile potporu u metaanalizi niza različitih studija provedenih diljem svijeta.
Pregled znanstvenih radova objavljen je u medicinskom časopisu Open Heart pod naslovom "Evidence from randomised controlled trials did not support the introduction of dietary fat guidelines in 1977 and 1983: a systematic review and meta-analysis" i pokazao je da su prehrambene smjernice o izbjegavanju masnoća neutemeljene.
Dogma o prehrani
Ozloglašene zasićene masnoće životinjskog podrijetla iz mesa, maslaca, jaja, svinjske masti i punomasnih mliječnih proizvoda nisu štetne, naprotiv, važan su dio ljudske prehrane iz kojeg crpimo vitamine topive u masti, esencijalne masne kiseline, energiju i dugotrajnu sitost. One su građevinski materijal za naše tijelo, nužne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje ljudskog organizma.
Nutricionistica Anita Šupe diplomirala je na göteborškom sveučilištu u Švedskoj, prvoj zemlji koja je službeno odustala od dogme o prehrani na maloj količini masti, a puno ugljikohidrata. O zabludama u prehrani pisala je već u svojoj knjizi "Istine i laži o hrani", a upozorava i na lanjsku metaanalizu objavljenu u časopisu Annals of Internal Medicine, pa sada ističe da je dobro da se više govori o toj temi jer, kaže, tragično je da i liječnici, koji su svjesni neutemeljenosti tvrdnji o štetnosti masti, moraju ih preporučivati jer je riječ o službenim prehrambenim smjernicama.
Foto: Ivica Galović/Pixsell
– Preporučena prehrana temeljena na 60% ugljikohidrata i manje od 10% zasićenih masnoća je pogrešna. Prije 30-40 godina američka prehrambena industrija lansirala je tezu o štetnosti, pa smo dobili tzv. light proizvode s puno škroba, šećera, aditiva – govori A. Šupe. Takav je poremećaj u prehrani vidljiv u epidemiji debljine, dijabetesa, srčano-žilnih bolesti, crijevnih, raka, alergija... Na sve se naslanja farmaceutska industrija, dodaje, s lijekovima poput onih za sniženje kolesterola. – Nije realno da starija osoba ima kolesterol ispod pet – navodi A. Šupe i zaključuje: – Ništa loše nema u špeku i maslacu, to je prirodna zdrava hrana koju su konzumirali naši djedovi i bake, svakako su bolji od salame. Prirodne masnoće iz prave hrane nisu štetne niti je povišeni kolesterol rizik za srčano-žilne bolesti.
Neoprezna interpretacija
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kažu da su znanstveni dokazi na temelju kojih su utemeljene prehrambene smjernice i dalje na snazi.
– Pratimo ispitivanja i, kad bude dovoljno dokaza, mijenjat ćemo smjernice. Sada još uvijek nema dokaza da prehrana temeljena na 60 posto ugljikohidrata nije dobra. I dalje preporučujemo mlijeko sa smanjenom masnoćom – kaže dr. Tamara Poljičanin iz HZJZ-a.
Stručnjak za preventivnu kardiologiju prof. dr. Željko Reiner iz KBC Zagreb upozorava da bi bilo neoprezno interpretirati navedene metaanalize kao zeleno svjetlo za neograničeno konzumiranje zasićenih masti, a osobito, kaže, to ne vrijedi za pacijente s povišenim LDL kolesterolom. Dodaje kako nove američke prehrambene smjernice govore kako za prevenciju krvožilnih bolesti nije ključan unos kolesterola pa više nije ograničen na 300 mg dnevno, koliko otprilike ima u jednom žumanjku, ali jest zasićenih masti.
>>Istraživanja iz 80-ih su manjkava: Maslac ipak nije 'tako loš'
Svega umjereno I nema problema !! Ovi naucnici mi idu malo na zivce ,prvo dobro pa onda nije pa ovo ono ,samo razglabaju, tako ce isto reci za 20 god. da su cjelo vrijeme bili u krivu I da je secer zapravo dobar.