Unatoč veselju što nam dolazi ljepše vrijeme, u radosti prema Suncu treba biti i mudar i oprezan. A u jeku sve izraženije brige za zdravlje ne treba čuditi što i sve više ljudi odlazi na radionice na kojima se uči kako tijelo njegovati i čuvati, ali na prirodan način. I to tako da sve što vam treba napravite sami – od prirodnih ljekovitih sastojaka.
Čileanska malina i lješnjak
Bilo je tako i na radionici o svakodnevnoj njezi kože prije, tijekom i nakon sunčanja, održanoj u prostorijama udruge Prijatelji životinja. U gotovo tri i pol sata 11 je polaznica doznalo od magistrice molekularne biologije Snježana Kolobarić da se izlagati suncu treba, ali pametno. U vremenu od 9 do 10 sati te od 16 sati nadalje.
– Kada krenemo na sunčanje, prvo trebamo misliti na zaštitu. Već je uvriježeno da postoje konvencionalni preparati s faktorom 50, a sad se govori da seže i do 70, pa čak i do 100. No između zaštitnog faktora 50 i 100 gotovo da i nema razlike. Dovoljno je zaštititi se faktorom 25 ili 30. A zdravije je takve preparate pripremiti sam od prirodnih sastojaka – sažela je S. Kolobarić, koja je okupljene upoznala i s baznim uljima koja u sebi nose mali, srednji ili visoki “procijenjeni faktor zaštite” jer kod biljnih ulja nema stroge standardizacije.
– Ulja čileanske maline i čileanskog lješnjaka baš su ulja za sunčanje s najvišim procijenjenim faktorom zaštite. Prvome se kreće od 25 do 50, a drugome od 10 do 30. Tu je i ulje jojobe, kod kojeg je faktor od 10 do 20, a kod ulja avokada 10 – kazala je biologinja. Govorila je i o blagodatima baznih i eteričnih ulja, macerata, maslaca i hidrolata na njegu kože nakon sunčanja, a onda je uslijedio praktični dio. Za stolom punim bočica, posudica, čaša i žličica, pod vodstvom magistrice nutricionizma i fitoaromaterapeutkinje Meri Filipović, počelo se vagati, zagrijavati, miješati, kapati... Polaznice su pažljivo pratile svaki korak izrade kreme za lice i maslaca za tijelo s procijenjenim visokim faktorom zaštite (20-25), balzama za sunčanje (10), gela za tijelo nakon sunčanja i balzama za usne, što je svaka ponijela i kući.
Ljekovito bilje s Krka
Jednu od njih, kako smo doznali, na radionicu je dovela znatiželja, ekonomisticu Melitu privukao je stručni pristup predavačica, dok je jednoj defektologinji poticaj bio sentiment prema tradiciji jer su njena prabaka, baka i mama po Krku brale ljekovito bilje od kojeg su štošta zdravo pripravljale.
– Ja sam došla zbog kćeri, da bismo i ona i ja naučile kako se i prirodnim sredstvima možemo zaštiti od sunca – kazala nam je Kristina, diplomirana inženjerka strojarstva, koja je na radionicu povela i sedmogodišnju Lanu.
>> Nekvalitetne sunčane naočale mogu izazvati i glavobolje
