Karcinom debelog i završnog crijeva jedan je od dva najčešća sijela raka i zahvaća više od milijun ljudi godišnje u svijetu. Budući da je u Hrvatskoj drugi uzrok smrtnosti od zloćudnih bolesti oba spola (u muškaraca poslije raka pluća, a u žena poslije raka dojke), upitali smo specijalista gastroenterologije prof. Željka Krznarića možemo li spriječiti nastanak ove zloćudne bolesti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2008. godine, godišnje u Hrvatskoj od raka debelog crijeva na 100.000 stanovnika oboli 69, a umre 41 osoba. U ukupnom broju novooboljelih od raka, otprilike 15 posto muškaraca i 13 posto žena oboli upravo od te bolesti.
Profesor dr. sc. Željko Krznarić, specijalist gastroenterologije, voditelj jedine Kliničke jedinice za kliničku prehranu u Republici Hrvatskoj te predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, otkrio nam je koji sve znakovi mogu upućivati na rak debelog crijeva, a zbog kojih bi osoba svakako trebala potražiti savjet liječnika.
– Simptomi raka debelog crijeva ovise o mjestu nastanka karcinoma i o njegovoj veličini. Neki od njih su promjene u pražnjenju stolice, dugotrajni grčevi, bol i nelagoda u trbuhu, lažni nagoni na pražnjenje stolice, osjećaj da se debelo crijevo nije u potpunosti ispraznilo, umor, neobjašnjiv gubitak na tjelesnoj težini, krvarenje iz debelog crijeva ili krv u stolici.
Znanstvena istraživanja, pri kojima je testiranje na prisutnost krvi u stolici provedeno na velikom broju stanovnika, pokazala su da je moguće smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva. Bolest se može otkriti u početnom stadiju, kada su izgledi za izlječenje veliki. Jednostavna i jeftina metoda za otkrivanje ovog karcinoma, ali i većih polipa (tkivnih izraslina koje rastu iz sluznice debelog crijeva prema šupljini crijeva) koji lagano krvare jest test na skriveno (okultno) krvarenje.
– Test je pozitivan u 50-90 posto bolesnika, ovisno o mjestu karcinoma i kvaliteti testa. Malu količinu stolice bolesnik stavi u tvornički pripremljen test i tako tri dana za redom. Ako je test pozitivan, potrebne su daljnje pretrage, a posumnja li liječnik na karcinom, potreban je digitorektalni pregled kojim se mogu otkriti hemoroidi ili karcinom ako je nisko postavljen.
Prof. Krznarić nadalje objašnjava kako se kolonoskopskim pregledom u gotovo 95 posto slučajeva otkrivaju čak i male promjene u debelom crijevu. Rano otkrivanje raka debelog crijeva smanjuje potrebu za velikim kirurškim zahvatima.
Osobe koje u obitelji imaju jednog ili više članova obitelji oboljelog od karcinoma debelog crijeva, imaju veći rizik za razvoj te bolesti.
– Uzrok tome, osim nasljednih faktora, može biti i to što članovi obitelji mogu biti izloženi istim faktorima okoliša koji imaju kancerogeno djelovanje. Moguća je i genetska sklonost nastanka raka debelog crijeva kada se pojavljuje u više generacija jedne obitelji i to obično u dobi prije 40. godine – ističe doktor.
Najčešći su genetski sindromi koji se prenose generacijama obiteljska adenomatozna polipoza i hereditarni nepolipozni kolorektalni karcinom.
– Međutim, te su bolesti rijetke, ali kad se potvrde, potrebno je učiniti kod svih članova obitelji kolonoskopiju te genetsko testiranje. Krv u stolici može upućivati na prisutnost polipa ili drugih tumorskih tvorbi u crijevima.
Polipi su u osnovi benigni, ali se smatraju premalignim promjenama jer iz njih može nastati rak debelog crijeva. – Potrebno ih je stoga rano otkriti te sve ukloniti. Bolesnici s upalnim bolestima crijeva (ulcerozni kolitis i Crohnova bolest), bolestima karakteriziranima upalom sluznice kolona, nakon duljeg vremena bolesti mogu razviti displaziju, a s vremenom i rak.
Umjerena tjelesna aktivnost zaštitni je čimbenik u sprječavanju nastanka raka debelog crijeva, a pritom je važno obratiti pozornost i na prehranu. Mediteranski način prehrane može pridonijeti prevenciji razvoja raka debelog crijeva zbog obilja hrane biljnog podrijetla, maslinova ulja kao osnovnog izvora masnoće, umjerene količine ribe, sira i mliječnih proizvoda te smanjene količine životinjskih masti.
Hrvatsko onkološko društvo i Hrvatsko gastroenterološko društvo za osobe prosječnog rizika, bez znakova bolesti i u dobi iznad 50 godina, u sklopu ranog otkrivanja raka debelog crijeva preporučuju testiranje nevidljivog (okultnog) krvarenja u stolici svake druge godine. Osobama s pozitivnim nalazom na nevidljivo krvarenje u stolici učinit će se kolonoskopski pregled radi utvrđivanja razloga nevidljivog krvarenja.
>>Sedam razloga zašto je dobro jesti vlakna
