Ljudski se životni vijek u Europi u posljednjih 60 godina povećao za otprilike dvije godine, a s obzirom na medicinska i druga postignuća, očekuje se da vijek življenja nastaviti rasti na globalnoj razini, te da će se u sljedećih 50 godina broj stogodišnjaka povećat za lak 30 puta. U posljednjih se 20 godina na primjer brojka ljudi koji dožive 100 udvostručila, a znanstvenici Sveučilišta u Bostonu i Medicinskog centra Tufts su; u traganju za 'izvorom mladosti'; analizirali DNK i stil života sedam stogodišnjaka.
Uglavnom su proučavali njihove mononuklearne stanice; široku kategoriju imunoloških stanica u krvi; a utvrdili su da svi imaju visoko funkcionalan imunološki sustav koji se godinama uspješno borio protiv mnogih bolesti i oporavljao. Svoju su studiju objavljivi prošli tjedan u časopisu eBioMedicine.
"Sakupili smo i analizirali ono što su, prema našim saznanjima, najveći zajednički faktori koje dijele stogodišnjaci", objasnio je autor studije Stefano Monti, izvanredni profesor medicine sa Sveučilišta u Bostonu. Iako, kaže on, naša sposobnost da se prilagodimo i odgovorimo na nove infekcije obično s godinama opada I imunološki sustav slabi, ovo je istraživanje pokazalo da to kod stogodišnjaka nije slučaj.
"Imunološki profili koje smo kod njih promatrali potvrđuju niz godina izloženosti infekcijama i sposobnost oporavka od njih, te podupiru hipotezu da stogodišnjaci kroz život stekli faktore koji povećavaju njihovu sposobnost oporavka", rekla je viša autorica Paola Sebastiani, ravnateljica Tufts Centra. Naime, njihovi nalazi pokazuju da se udio limfocita (vrsta bijelih krvnih stanica) u PBMC-ima stogodišnjaka smanjuje u usporedbi s mlađim ljudima, ali da dolazi i do pozitivnih promjena u njihovom imunološkom sastavu.
Također, kažu istraživači, kod stogodišnjaka su primijetili i promjene i u mijeloidnim stanicama koje potječu iz koštane srži.
“Stogodišnjaci i njihova iznimna dugovječnost pružaju nam 'nacrt' kako bismo svi mogli živjeti produktivnijim i zdravijim životom. Nadamo se da ćemo nastaviti učiti o otpornosti na bolesti i produljenju životnog vijeka ljudi,” rekla je Sebastiani, a kaže i kako stogodišnjake zaobilaze standardne bolesti, kao što su rak i bolesti srca.
To je inače potvrdilo i istraživanje koje je 2014. godine proveo londonski King's college, a koje je pokazalo da 28 posto umrlih između 100 i 115 godine umire od starosti, dok je drugi najčešći razlog smrti infekcija poput upale pluća. Studija je temeljena na analizi 36 tisuća smrtovnica, a pokazala je da ljudi u toj dobi jako rijetko umiru od raka, samo 5 posto, a od bolesti srca osam posto. Za usporedbu, rak i bolesti srca najzastupljeniji su uzroci smrti među umrlima između 80 i 84 godine života.
"Stogodišnjaci nadžive kronične bolesti, ali su posebno osjetljivi na razne infekcije koje mogu biti pogubne“, rekla je tada voditeljica istraživanja dr. Catherine Evans.
Znanstvenici otkrili: Evo koliko često trebate voditi ljubav da biste usporili starenje
