Nedavno dovršena studija o utjecaju prehrane trudnica na njihovo potomstvo pokazala je da hrana koju žene jedu u trudnoći neće samo zaštititi zdravlje njihove nerođene djece; već možda i zdravlje njihove djece. Tako je naime napisano u novoj studiji koja je nedavno objavljena u časopisu Nature Cell Biology. a koja otkriva da namirnice koje sadrže molekulu zvanu ursolinska kiselina, ako ih žene jedu u trudnoći, mogu sačuvati čak i zdravlje mozga njihovih budućih unuka... Do te su spoznaje istraživači došli promatrajući kako živčane stanice s vremenom postaju krhke i lome se, uzrokujući tako brže propadanje živaca i razne disfunkcije mozga. "Pitali smo se mogu li neke prirodne tvari koje se nalaze u hrani stabilizirati te živčane stanice i spriječiti njihovo lomljenje", objasnio je u priopćenju za javnost.autor studije, profesor Roger Pocock sa Sveučilišta Monash u Melbourneu, Australija.
Svoju studiju Pocock i njegov tim nisu radili na trudnim ispitanicama već su kao testni model koristili valjkaste crve, za koje je poznato da imaju neke gene identične ljudskim genima, a otkrili su da hrana, točnije biljke s visokim sadržajem ursolne kiseline potiču proizvodnju vrste masti koja štiti dio živčane stanice koji se zove akson, a koji prenosi živčane signale.
"Otkrili smo da ursolna kiselina uzrokuje uključivanje gena koji stvara određenu vrstu masti", rekao je Pocock. "Ta je posebna mast između ostalog, kako su životinje starile, sprječavala krhkost aksona, poboljšavajući time cjelokupno zdravlje živčane stanice i mozga". Inače, ursolinska se kiselina nalazi u jabukama i nekim biljkama, uključujući bosiljak, ružmarin, majčinu dušicu, origano i kadulju.
Specifična vrsta masti, nazvana sfingolipid, kod crva je putovala od crijeva majke do jaja u maternici, gdje pruža zaštitu aksonimu iduće generacije - ali i onoj nakon nje. "Ovo je prvi put da se dokazalo da su lipidi, odnosno masti naslijeđeni", rekao je Pocock. “Nadalje, hranjenje majke sfingolipidom štiti aksone dviju sljedećih generacija. To znači da majčina prehrana može utjecati ne samo na mozak njenih potomaka, već potencijalno i na mozak iduće generacije. Naš rad tako podupire zdravu prehranu tijekom trudnoće za optimalan razvoj mozga i zdravlje”, dodao je autor.
Inače, druga su nedavna istraživanja otkrila i da, kada se jedu tijekom prvog tromjesečja trudnoće, mozgu djeteta pomažu i orašasti plodovi bogati zdravim masnim kiselinama; posebno orasi, bademi, kikiriki, pinjoli i lješnjaci. Žene koje su jele oko tri šake orašastih plodova tjedno rodile su tako djecu s boljim pamćenjem, višom razinom pažnje i poboljšanim vještinama razmišljanja. "Mozak djeteta tijekom trudnoće majke prolazi kroz niz složenih procesa ,a prehrana majke je odlučujući čimbenik u njegovu razvoju i može imati dugoročne učinke", rekla je voditeljica te studije Florence Gignac. “Ti su primijećeni korisni učinci vjerojatno posljedica činjenice da orašasti plodovi osiguravaju visoke razine folne kiseline, a posebno esencijalnih masnih kiselina poput omega-3 i omega-6”, dodala je.
Bizaran zahtjev: Djevojka htjela iznajmiti stan, vlasnica tražila - negativan test na trudnoću!
