Odnosi, odnosi i odnosi… Možda jedna od najintrigantnijih tema, o kojoj bi svatko od nas imao štogod reći. Odnosi su komplicirani, ljudi su različiti, a uspjeti u održavanju kvalitetnih veza zahtijeva emocionalnu zrelost, samosvijest, empatiju, ali i dobro poznavanje vlastitih granica, kao i poštivanje tuđih. I kada napokon sretnete osobu za koju ćete tvrditi da je “ona prava” i dogodi se onaj čarobni “klik”, pomislite da ste na vrhu svijeta, a leptiriću u trbuhu znak su da ste sreli svoju srodnu dušu. Rečenice vam se nadopunjuju, misli i asocijacije vam se isprepliću, a sinkronicitet se događa i nekoliko puta dnevno. Ova faza medenog mjeseca u odnosu traje neko vrijeme i uvjereni ste da je vaša ljubav jedna od onih o kojima se pišu knjige i snimaju filmovi. Ignorirate parove sa starijim stažom koji vas uvjeravaju da ste zaljubljeni zapravo u svoju iluziju i sliku osobe koju ste sami izgradili i da će doći trenutak micanja ružičastih naočala. Netko će vam spomenuti i onaj test ljubavi, od kojeg mnogi strahuju – “krizna sedma godina veze” ili kako ga još u popularnoj kulturi nazivaju “seven-year itch”. Ako tada preživite, uvjeravaju vas, onda ćete vjerojatno trajati još sljedećih sedam.
“Kriza sedme godine” koncept je nastao na uvjerenju da je za opstanak partnerske veze presudna sedma godina odnosa, da tada dolaze nesuglasice, partneri “otvaraju” oči i vide jedno u drugome nedostatke, međusobna je tolerancija sve niža i dolazi do zasićenja u odnosu. Uvjerenje da je “sedma godina veze krizna”, navodi nas na to da ljubav i odnose doživljavamo s ograničenjem vremena te da imamo unutarnji emotivni mehanizam koji radi na tajmer. No odakle uopće dolazi ovaj koncept “krizne sedme godine”, jesu li ga potvrdile statistike, ili je to samo opravdanje kako bismo izbjegli onaj najteži dio izgradnje odnosa – rad na sebi, ulaganje u vezu i stvaranje međusobnog povjerenja i poštovanja, opraštanje i pokazivanje empatije?
Za sve je kriv film s Marilyn Monroe
Pokojna Marilyn Monroe, 1955. godine u filmu “The Seven Year Itch” utjelovila je zanosnu mladu ženu o kojoj fantazira oženjeni muškarac Richard Sherman. Osjećajući uzbuđenje, ali i krivnju, Richard ulazi u kontakt s njom i ujedno strahuje da će supruga doznati za njihovu aferu. I upravo Richard u jednoj sceni iz filma čita rukopis psihijatra koji tvrdi da je gotovo svaki muškarac sklon ulasku u izvanbračnu aferu, i to baš u svojoj sedmoj godini braka.
Je li sedmogodišnja kriza samo zaplet u nekom starom filmu, “babaroga” kojom se plaše osobe u ozbiljnim vezama ili je samo tužan izgovor za aferu? Je li obiteljski čovjek, Richard Sherman, bio ohrabren studijom jednog psihijatra, ili su njegovi postupci bili posljedica biološkog nagona? Ili, doista, sedma godina braka može donijeti nemir, dosadu, pa čak i pomisao kako ćete nevjerom “osvježiti” svoj učmali romantični život?
Ne baš. Ne postoje studije koje snažno podupiru ideju da partneri prolaze kroz veće probleme točno u sedmoj godini, ali svakako postoje studije koje pokazuju sličnosti u promjenama partnerskih odnosa tijekom godina.
U studiji koju je napisao Lawrence A. Kurdek, doktor psihologije na Sveučilištu Wright State u Daytonu, Ohio, na temelju razgovora sa 93 para, utvrđeno je da tijekom dugogodišnjih veza dva normalna razdoblja “pada u odnosu” (manji intenzitet strasti, nezadovoljstvo s vezom, manjak zajedničkih aktivnosti i pojačano neslaganje između partnera).
Studija je zaključila da, iako većina veza započinje zaljubljenošću, fazi koja traje dvije do tri godine, intenzitet emocija prirodno počinje opadati kako se partneri navikavaju na zajednički život. No to ne znači da više nisu sretni, već da se njihovi hormoni reguliraju jer njihova zajednica postaje za njih dio svakodnevice. Ovdje dolazi do prvog razdoblja pada, koje se pojavljuje nakon četiri godine veze. Drugo razdoblje pada kvalitete odnosa dolazi nakon osam godina ozbiljne veze. No ova je studija pokazala da ako par preživi oba ova teška razdoblja odnosa, opasnost od prekida smanjuje se sa svakom sljedećom godinom.
Dakle, iako sedma godina veze nije ona “ukleta” niti najizazovnija, ipak je moguće da se partneri suoče s problemima u odnosu.
Što može uzrokovati “sedmogodišnju” krizu?
Studija koju smo naveli objašnjava kako bi prvi pad, oko četvrte godine veze, mogao biti rezultat prilagodbe para njihovim ulogama unutar odnosa i prirodnog sukoba koji može nastati iz pokušaja da usklade svoje živote. Svatko tko je ikad bio u ozbiljnoj vezi može potvrditi da je za suživot potrebna prilagodba.
Drugi pad, oko osme godine odnosa, obično ima veze s rođenjem djece. Većina parova ima prvo dijete unutar prvih šest godina braka, što znači da do osme godine postoji velika šansa da imaju barem jedno, ako ne i dvoje (ili više) djece koja trče okolo, što uvelike mijenja dinamiku u odnosu i zahtijeva novu prilagodbu.
Kako prebroditi krizu u odnosu?
Ako ste jedni od onih koji se muče s krizom u odnosu, nevažno je li riječ o četvrtoj, petoj, sedmoj ili osmoj godini odnosa, to ne mora značiti smrtnu presudu za vaš partnerski odnos. Krize u životu pa tako i u partnerskim odnosima dio su života, ali to ne znači da ih treba ignorirati ili gurati pod tepih. Problem valja verbalizirati i zajedničkim snagama raditi na njegovu rješavanju, a zdrava i transparentna komunikacija te želja da se odnos održi su temelj.
Ako vam komunikacija ne ide najbolje, a svi razgovori završe sa svađom tijekom koje se samo vrtite u krug, neprestano optužujući jedno drugo, potražite pomoć stručnjaka. S terapeutom ćete moći istražiti probleme koji su se pojavili u vašem odnosu, osvijestiti i upoznati sebe, ali i partnera.
I na kraju, podsjetite se da će i ovo razdoblje krize proći ako oboje uložite određeni trud i napor u rješavanje međusobnih problema i konflikata. Krizu u odnosu ne uzrokuje sedma godina veze, već druge okolnosti, unutarnje i vanjske, i posve je normalno prolaziti teža razdoblja u vezi, ona nas zapravo jačaju, kroz teške trenutke upoznajemo sebe i partnera, te su ona zalog za uspješan i dugotrajan odnos –naravno, ako ustrajemo i uložimo trud i dobru volju.
Treća dm-ova konferencija bila je posvećena ženskom zdravlju
Ove godine dm je treći put zaredom, i to 6. rujna, u Hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu, organizirao konferenciju sa zanimljivim panelima na kojima su se obradile teme ključne za fizičko i mentalno zdravlje žena. Tako su o utjecajima menopauze na fizičko i mentalno zdravlje razgovarali specijalistica ginekologije Jadranka Belan Žuklić, specijalist psihijatrije Krešimir Puljić, specijalistica neurologije Darija Mahović Lakušić te pjevačica, voditeljica i poduzetnica Sanja Doležal.
Povezanost mentalnog i fizičkog zdravlja istaknuta je na panelu „Psihodermatologija“, u kojem su akademkinja Mirna Šitum, psihologinja Narci Menix, vizažistica Marija Butković i voditeljica Andrea Buča, istražile kako zdravlje kože utječe na psihološki status. O debljini kao zdravstvenom problemu razgovarali su specijalist interne medicine Ivan Pećin, magistar kineziologije Mario Mlinarić, te nutricionistkinja Mirela Marić, a i dva su panela bila posvećena obiteljskome životu. Sociolog i pisac Bruno Šimleša, pjevačica i poduzetnica Franka Batelić i radijski voditelj Tomislav Marić razgovarali su o razlikama koje utječu na odnose muškaraca i žena, dok su o roditeljstvu govorili psiholog Kristijan Kraljević, glumica i voditeljica Doris Pinčić Guberović te bivši nogometni reprezentativac i trener NK Jarun Jerko Leko.
Sadržaj nastao u suradnji s dm-om.
