Alergični na pelud, alergični na sunce, na prašinu, na hranu, na lijekove... Jedina alergija koja još nije službeno potvrđena, našalit ćemo se, jest ona na rad! Šalu na stranu, no alergije su, potvrdili su to znanstvenici i liječnici diljem svijeta – bolesti modernog čovjeka. Otuđenost od prirode koja se spominje kao jedan od uzroka baš i ‘ne drži vodu’ s obzirom na to da je i priroda, biljke te hrana koju iz nje dobivamo jednako zagađena pa povezivanje s prirodom teško da bi bilo rješenje u bitki s alergijama od kojih 15 do 30 posto stanovnika Hrvatske svake godine bilježi nove simptome. Prema nekim prognozama njemačkih znanstvenika, od alergija će do 2050. godine bolovati svaki drugi čovjek.
Glavni okidač za alergije je dobro nam poznati stres. Zabilježeni su slučajevi kod kojih pacijenti nisu imali alergijske reakcije na bilo koji od uzoraka ako nisu bili pod stresom. U umjetno izazvanim stresnim okolnostima njihovo je tijelo reagiralo burno, a organizam se nije uspio "presložiti" i reagirao je na alergene.
Najčešće alergije koje se javljaju, točnije one o kojima najviše znamo, jesu alergije na pelud. Kod većine ljudi ove su alergije periodične i prati ih cvatnja biljaka. Vrlo su neugodne te ih je teško, gotovo nikako, izliječiti. No, alergije o kojima se malo zna jesu one na hranu. Vrlo je važno razlikovati alergije i intoleranciju na hranu, objašnjava Mirela Marić iz Poliklinike Nemetova.
– Alergija na hranu je jedno, a intolerancija nešto posve drugo. Nemaju zajedničkih dodirnih točaka, osim što i jedna i druga pogubno djeluju na organizam – objašnjava magistra Marić.
– Alergijske su reakcije trenutačne i zahvaćaju 1-2% odrasle populacije i razvijaju IgE antitijela. Simptomi su im crvenilo, svrbež, hunjavica, povraćanje....
