Iako mnogi pretilost smatraju uglavnom estetskim nedostatkom, riječ je o mnogo većem problemu, posebno ako se pojavljuje već u najranijoj dobi. Podaci o sve većem broju pretile djece u razvijenim zemljama zabrinjavaju stručnjake. Na žalost, ni Hrvatska nije iznimka, štoviše, stanje je alarmantno. Istraživanje provedeno 2010. pokazuje kako je kod nas već u predškolskoj dobi pretilo oko 10,7 posto djece, a rizičnih za razvoj pretilosti je 23,1 posto. Godine 2002., prema podacima, pretilo je bilo pet posto djece.
Zdravstveni problem
– Ako je dijete pretilo, gotovo sigurno bit će to i pretio odrastao čovjek. Ono što treba znati jest da, za razliku od niza drugih bolesti, pretilost nije bolest jednog organa, već u pravilu izaziva funkcionalne, ali i strukturalne promjene na gotovo svim organskim sustavima i cijelom organizmu – objašnjava prim. dr. sc. Irena Bralić, koja u četvrtak, 17. svibnja, u sklopu 39. međunarodnog sajma Medicina i tehnika drži predavanje o temi Pretilost u djece - zajednički izazov. Dodatno zabrinjava to što upravo roditelji, koji bi prvi trebali prepoznati pretilost kod svog djeteta, najčešće zakažu u tom ključnom koraku jer tek nakon što se pretilost prepozna kao zdravstveni problem, može ga se početi adekvatno rješavati.
– Osnovno je pravilo da se pretilu djecu ne stavlja ni na kakve redukcijske dijete, već u svakodnevnom životu moraju usvajati zdrave navike, uzimati raznovrsne obroke te izdvojiti vrijeme za tjelesnu aktivnost – savjetuje doktorica Bralić te dodaje kako prvi koraci u prevenciji pretilosti počinju već tijekom trudnoće. – Prvi koraci u prevenciji pretilosti u principu bi trebali započeti već prenatalno, angažiranim odnosom trudnice prema vlastitom zdravlju, načinu prehrane i stilu života, ali i odlukom o dojenju djeteta. Poznato je da upravo majčino mlijeko svojim jedinstvenim kemijskim sastavom te sam proces dojenja imaju utjecaja na prevenciju pretilosti djece. Naravno, roditelji su i ti koji formiraju prehrambene, odnosno zdravstvene navike svoje djece.
Voda je najbolje piće
– U obiteljskom domu dijete bi trebalo naučiti da svaki dan ima redovit doručak, ručak i večeru i da je voda najbolje piće. Roditelji bi trebali utjecati i na formiranje zdravih životnih navika djece, ponajprije na redovitu tjelesnu aktivnost u trajanju od najmanje sata dnevno, ograničiti sjedenje ispred računala na manje od dva sata dnevno, obnoviti kulturu obiteljskog objeda, zajedno, bar vikendom, družiti se s djecom u prirodi i omogućiti djetetu dovoljno sna – objašnjava Bralić te zaključuje kako je nužno adekvatno se nositi s pretilošću jer osim socijalne izolacije u mlađoj dobi, kod adolescenata često vodi nepoželjnim oblicima ponašanja te eksperimentiranju sa sredstvima ovisnosti.
