Sve što ste mislili da znate o konjaku nakon njegova predstavljanja na šarmantnom francuskom engleskom, pada u vodu. Monsieur Jean-Michel Cochet Francuz je, kako se kaže, od glave do pete, džentlmen od stare garde koji će vam poljubiti ruku, osvojiti s tri komplimenta i diskretno vas gurnuti u fatalni zagrljaj jednog od najslavnijih konjaka na svijetu, Hennesyja. A nakon što vas pričom provede kroz barem četiri izdanja ovog sjajnog jantarnog pića, više ništa neće biti isto. Od snažnih nota hrasta do prekrasne elegancije kašmira, ambasador Hennesyja vodio nas je kroz kušanja perjanica kuće Hennessy, konjake Hennessy V.S., Hennessy Fine de Cognac, Hennessy X.O. te Hennessy Paradis.
Ne postoji bolji, već najdraži
– Ne postoji najbolji Hennesy jer je to najbolji konjak na svijetu, postoje samo različiti ukusi, a svaki ima svoj personality. Baš kao i žene, sve su lijepe, a jedna nam je najdraža. Hm, barem za neko vrijeme – smješka se monsieur Cochet dok objašnjava kako se ljepota konjaka najbolje ističe u "tulipan" čašama.
– Zabluda je da čaša za konjak mora biti zagrijana, baš kao i da se konjak ne miješa s ledom te da nije dio koktela – kaže on. U konjaku je dopušteno baš sve, osim ne kušati ga. Stručno predavanje o proizvodnji i kulturi ispijanja konjaka te kušanje konjaka, ambasadora Hennessyja, Jean-Michel Cocheta u Medijateci Francuskog Instituta u Zagrebu bila je uvertira u ovo veliko regionalno obilježavanje 250 godina kuće Hennessy. – Živim u kraju u kojem se puna dva i pol stoljeća proizvodi najbolji konjak na svijetu i u kojem se točno u metar zna gdje je granica kojeg vinograda čiji su vlasnici odgovorni za njegovu proizvodnju i kvalitetu jer na njihovim vinogradima zrije grožđe od kojeg se proizvode destilacijom ponajbolje "eau de vie", a njihovom kombinacijom korak po krak gradi se ono u čemu uživa cijeli svijet. I to od davne 1765. kada je Irac Richard Hennessy, došavši u službu francuskog kralja, doživio ono što je u Francuskoj dio života – fatalnu ljubav.
Konjak na putu soli
Do ušiju se zaljubio u lijepu Francuskinju Charente i u La Charenteu zasnovao obitelj, otvorio destileriju i pokrenuo posao proizvodnje i prodaje sjajnog konjaka još 1765. godine, koja se bilježi kao godina početka proizvodnje Hennessyja. Već 1794. godine Hennesy konjak već je prešao Atlantik i prodavao se u New Yorku, a 1859. izvozio se u Kinu. Grožđe iz pokrajine La Charente ustvari je osrednje, no trećina drugog destilata nakon pet i više desetljeća postaje najboljim konjakom Mekan, nježan, elegantan...
Hennessy X.O. objedinjuje više od 100 eau de vie, pomno odabranih i starih do 50 godina. Da nam nepca nisu toliko željna soli, a duša vina, možda se priča o vrhunskom konjaku nikada ne bi dogodila, solju se ne bi trgovalo, a sadnice loze nikada ne bi bile odnesene dalje od obala Mediterana. Upravo putovima soli francuski trgovci zakotrljali su na zaprežnim kolima i prve bačve vina put zemalja na Sjevernom moru. Vino se pokazalo posve nepraktičnim za transport, čak i ako su trgovci uspijevali odoljeti zovu da otvore pokoju bocu. Korak po korak, vino je zamijenio njegov destilat koji je nakon ležanja u hrastovim bačvama postao prava poslastica. Sjevernjaci su mu dali ime prema okusu dima koji se osjećao dok su uživali u njemu – brendwijn (dimljeno vino).
Srce, rep i glava
Tijekom stoljeća postao je poznatiji kao brandy. No kako ništa u svijetu vina i gastronomije ne prolazi bez Francuza, tako su u pokrajini La Charente, u okolici grada Cognaca, počele nicati destilerije u kojima se prerađivalo grožđe iz tamošnjih vinograda. Nije prošlo dugo te je ovo jantarno aromatično piće postalo toliko popularno da je nakon 1850. godine, kada su ovo piće počeli flaširati, francuska država donijela dekret po kojem ime “cognac” može nositi samo onaj destilat koji je proizveden od grožđa ugni blanc, folle blanche i colombard, koje inače i nije neke spektakularne kvalitete, sazrelog i prerađenog u pokrajini La Charente. Francuzi su od ovog posla napravili priču, destilat grožđa čuvaju u bakrenim kotlovima kako bi očuvali kvalitetu, a proizvod dobiven nakon svake destilacije nosi svoje ime – prvi je brouillis sa 30 posto alkohola, slijedi ga la bonne chauffe čiji najbolji dio, "srce", odvajaju i spremaju u hrastove bačve. "Rep" i "glavu", sjajne no za nijansu lošije ostatke destilacije, miješaju s mladim vinom.
Sinonim za luksuz
Odmah se sprema u hrastove bačve, a preostali dio miješa se s mladim vinom, dok “eau de vie” prolazi proces zrenja. Koliko on traje? Nemojte se iznenaditi, ali broji se u desetljećima, od pet naviše. Konjak proizveden u La Charenteu nosi, kako to tradicija nalaže, ime obitelji koja ga potpisuje, a takav je već 250 godina i Hennessy, koji drži primat među pićima iz ove kategorije, taj jubilej obilježava limitiranom kolekcijom. Generacije koje su se nizale iz ljubavi irskog časnika i lijepe Francuskinje nadgledale su i vodile poslove u destileriji, a konjak se točio samo na imanju. Prije četrdesetak godina udružili su se šampanjskom kućom Moet Chandon te stvorili brend Moet Hennessy. Posao su proširili i na ostale luksuzne brendove udruživši se s Louisom Vuittonom te ušli u brend Louis Vuitton in Moet Hennessy, a nedavno su kupili dio draguljarske kuće Bulgari.
