Mnogi misle da je, što se trčanja tiče, najbolja opcija krenuti najvećom brzinom i držati je što je duže moguće. Ali to nije točno. Dapače, takav trening nužno rezultira brzim umorom i prekidom, što nije smisao trčanja.
Za početak, najbolje se zagrijati laganim trkom od desetak minuta koji će osposobiti mišiće za veći napor. Ne istežite suviše mišiće tijekom zagrijavanja budući da najnovija istraživanja pokazuju da tako smanjujete njihov kasniji kapacitet. Pred kraj zagrijavanja trčite tako da vam pete udaraju u stražnjicu, jer tako ćete pripremiti tijelo za pravi izazov koji slijedi. A radi se, naravno, o trčanju punom brzinom.
Ova etapa u treningu ne bi trebala dugo trajati, prema savjetima stručnjaka, ne više od 15 posto cjelokupnog vremena treninga. Ako ne trčite u utrci, ili se ne pripremate za nju, trčanje maksimalnim kapacitetom i nije primarni dio treninga. Što se zdravlja i linije tiče, najbitnija je izdržljivost, odnosno prijeđena udaljenost. Više ćete postići ako pretrčite dužu stazu, nego kraću pod većom brzinom. Druga važna karakteristika za svakog trkača je brz oporavak od napora treninga. Drugim riječima, sposobnost da se relativno kratkom roku nakon trčanja dođete do zraka i da niste premoreni.
Za duge staze važan je jači kapacitet pluća i mišićni kapacitet, što su karakteristike koje se dobivaju dugotrajnim treningom. Postepeno se prijeđena udaljenost povećava, ali nikad više od 10 posto tjedno.
Prosječan ljubitelj trčanja tjedno trenira od tri do pet puta, prelazeći daljinu ovisno o svojoj dobi i težini. Ljudi s optimalnim mjerama trče otprilike pet kilometara po treningu, a ako se spremaju za maraton, otprilike sedam. Svakih desetak dana korisno je napraviti takozvani 'LSD-trening' na kojem se trči dvostruko veća udaljenost od prosjeka, sporijim tempom, i s napomenom da prijeđena udaljenost ne smije biti veća od zbroja kilometraže ostalih treninga tijekom tjedna.
Za one koji vole trčati većim brzinama, važno je razviti kondiciju i eksplozivnost. Ovo se dobiva trčanjem srednjom brzinom, s intervalima povećanog tempa ili opterećenja uzbrdice. Treba se slušati svoje tijelo i ne dovoditi ga u pretjerani napor. Trening koji trkača stavlja iznad njegovih mogućnosti može napraviti više štete nego koristi, dok će discipliniran trkač najviše učiniti za svoje zdravlje svojom ustrajnošću i strpljivošću.
(P.S)
